Neozbiljno je od Vlade i Ministarstva gospodarstva da i dalje forsiraju priÄu o privatizaciji “Brodosplita” od strane samoborskog DIV-a, a još je neozbiljnije tvrditi kako je u sluÄaju neuspjeha takve privatizacije rješenje steÄaj i traženje kupca za škver u tom steÄaju. Jedino realno rješenje jest da se pokrene velika diplomatska ofenziva i uvjeri EU-Äinovnike u Bruxellesu da se “Brodosplit” mora dati u vlasništvo radnicima brodogradilišta putem ESOP programa,- rekao nam je Zvonimir Šegvić, predsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita.
 |
Prema njegovim rijeÄima, Radimir ÄŒaÄić, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, krivo procjenjuje kvalitetu ponude samoborskog DIV-a za privatizaciju “Brodosplita” i tako nastavlja kratkovidnost bivšeg ministra Äure PopijaÄa i bivše Vlade. Pri tome Šegvić ponavlja kako Div ne može dati bankarska ili financijska jamstva za pokriće 1,5 milijarda kuna potrebnih za 40 posto uÄešÄ‡a u restrukturiranju tvrtke koje se, prema planu DIV-a, trebaju realizirati investiranjem u gradnju novih brodova.
-Po stoti put ponavljam da je to kršenje uvjeta natjeÄaja - istiÄe Šegvić.
No treba kazati kako su na takve primjedbe u Ministarstvu gospodarstva do sada govorili kako nitko nije ni oÄekivao da će DIV dati jamstvo za 1,5 milijarda kuna ulaganja, jer to nije realno. I bivši ministar PopijaÄ i sadašnji ÄŒaÄić, Äini se, vjeruju u Divovu sposobnost da u sljedećih pet godina, koliko prema planu traje restrukturiranje, putem investicijskih banaka i fondova ostvari investicije vrijedne ukupno 1,5 milijardi kuna.
To bi podrazumijevalo i da će te banke i ti fondovi onda dijelom biti vlasnici proizvedenih brodova, koje će se iznajmljivati, a potom u pogodnom tržišnom trenutku i prodavati. Naravno, uz proizvodnju svih ostalih proizvoda, koje uz brodove, brodogradilište može raditi. Takav program se i skeptiÄnim birokratima Europske komisije uÄinio vjerodostojnim, ali ne i Šegviću koji prijeti kako nikada neće dopustiti da samoborski bleferi preuzmu Brodosplit.
-Brodosplit je poÄeo proizvoditi brodove s dodanom vrijednošÄ‡u, zadnja takva Äetiri broda nisu ostvarila gubitak i mislim da bi radnici mogli dobro upravljati škverom. Vlada stoga treba priznati kako je ta priÄa s ponudom Diva sasvim nerealna, pa njihove tvrtke su dužne državi, a kada je posrijedi njihova velika proizvodnja vijaka i drugih proizvoda, ja sam u njihovoj ponudi pronašao dosta proizvoda kineske proizvodnje.
To nije ozbiljna tvrtka, a mislim da to ÄŒaÄić i sam zna kada najavljuje, kako se posredno može doznati, da je drugo rješenje, ako privatizacije ne uspije, steÄaj i traženje kupca dok je firma u steÄaju - istiÄe Šegvić, dodajući kako postoji jako malo šansi, ako uopće postoji, da se naÄ‘e kupac dok je kompanija u steÄaju.
Prema njegovim rijeÄima, za razliku od samoborskog Diva u vlasništvu Tomislava Debeljaka, kompanija “Jadranska ulaganja” u vlasništvu Danka KonÄara ima i ozbiljan kapital i ozbiljan program, pa bi privatizacija tri brodogradilišta za koja su oni dali ponude mogla uspjeti.
- Brodosplit je ipak prevelik zalogaj za Div i stvarno je nerealno oÄekivati da bi vlasnici i menadžeri Diva mogli uspješno upravljati tako složenim sustavom, a kamoli organizirati financijski kapital za nastavak proizvodnje, -smatra Šegvić.
Za razliku od njega, Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata, ocjenjuje kako bi, kalkulirajući svim teškoćama i komplikacijama koje bi nastale u sluÄaju neuspjeha privatizacije, bilo najbolje da samoborski Div na kraju ipak kupi “Brodosplit”.
-Ako ta tvrtka ispuni sve uvjete natjeÄaja, onda ne vidim razlog zbog Äega bi im trebalo stati na put. U sluÄaju pak, da se to ne dogodi, nismo za otvaranje steÄaja, jer ti postupci traju predugo, pogotovo u Dalmaciji. Mislim da bi u sluÄaju neuspjeha privatizacije s Divom trebalo krenuti u novi, ubrzani natjeÄaj, u kojem bi kupac, da se uštedi na vremenu, trebao pristati na prihvaćeni program restrukturiranja “Brodosplita”, jer privatizacija mora biti gotova do 1. srpnja 2013. godine - naglasio je Matijašević.
-Tek u sluÄaju da ne uspije ni jedan pokušaj privatizacije, a datum ulaska u EU se približi, mislim da bi država morala od Europske komisije zatražiti promjenu odredbe prema kojoj brodogradilište ide u likvidaciju ako se do tada ne privatizira. Kao argument bi tada mogli izvući Äinjenice o brojnoj deregulaciji Poglavlja o tržišnom natjecanju unutar same Europske unije u ovoj krizi, od protežiranja automobilske industrije u Francuskoj i NjemaÄkoj do slovenskog blokiranja Agrokora u preuzimanu u Mercatora, na što nitko iz Europske komisije nije ni ‘trznuo’.
Dakle, samo ako se naÄ‘emo bezizlaznoj situaciji morati ćemo zatražiti suspenziju odredbe o likvidaciji, a do tada moramo napraviti sve da podržimo privatne investitore, jer radnicima je najbitnije da se zadrže radna mjesta i plaće, a manje im je bitno tko je vlasnik tvrtke,- obrazložio je svoj stav Matijašević.
PLANIRANA kreditna aktivnost Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) za potrebe turistiÄkog sektora ove godine je oko milijardu kuna, što je za oko 210 milijuna kuna više nego što je ta banka prošle godine odobrila za ukupno 119 kredita za sektor turizma.
Od ukupno 27 kreditnih programa tri su, kako istiÄu iz HBOR-a, namijenjena iskljuÄivo turistiÄkoj djelatnosti. Za lanjskih 119 kredita izdvojeno je 791,6 milijuna kuna, javlja HRT.
Novost: Smanjene kamate
S obzirom na to da žele dodatno potaknuti investicije u tom sektoru, HBOR je ove godine donio i nove mjere u postojećim programima kreditiranja turizma, među kojima je i smanjenje kamatnih stopa od 1, 3 i 5 posto, ovisno o kategorijama.
Nove smanjene kamate, kao i mjera koja se primjenjuje od lani - produljeni rokovi otplate turistiÄkih kredita - trebali bi dodatno potaknuti investitore na ulaganja u izgradnju prije svega novih hotelskih kapaciteta više kategorije (Äetiri i više zvjezdice), proširenje turistiÄkih sadržaja, u razvoj ruralnog turizma te izgradnju ili adaptaciju energetski uÄinkovitih hotela.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
