Nautical News (Croatian)

Putnička luka ide dalje, kontejnerska na čekanju

•  May.20.2012
•  24 Comments

Još bolja vijest

Osim ove, nazovimo je, dobre vijesti, iz Ministarstva smo dobili jednu još bolju. Naime, u proračunu za ovu godinu osiguran je novac za plaćanje obveze PDV-a u iznosu od 48,2 milijuna kuna, a za izvedene radove u ovoj bi godini trebalo osigurati samo oko 41,3 milijuna kuna. Dobra je vijest i da se u lipnju očekuje pravomoćnost graÄ‘evinske dozvole za treću fazu nove trajektne i ribarske luke.

Nakon nedavnog sastanka održanog u Ministarstvu s predstavnicima banaka EIB i KfW, koje za novu luku Gaženica osiguravaju 230 milijuna eura (a na kojem nije bilo nikoga iz Zadra iako se govorilo o najvećem razvojnom projektu), očito je zaključeno da se iz ovog posla ne može iskočiti, a željelo se. Ministar Dončić nevoljko je priznao da bi raskidanje ugovora bilo skuplje zbog plaćanja penala nego njegovo dovršenje.

Treća faza izgradnje − dakle upravne zgrade i ostalog, za što se čeka pravomoćnost graÄ‘evinske dozvole − procijenjene vrijednosti 45 milijuna eura, očito nešto kasni. Dosad se govorilo da će nova luka biti dovršena koncem 2013. godine, a sad je dogovoreno da se rokovi korištenja zajmova produlje do konca 2014. godine. Prema tome, dovršetak investicije očekuje se nešto kasnije od rokova korištenja zajmova, kako nam je službeno priopćila Josipa Perica-Kojundžić, glasnogovornica Ministarstva prometa.

Putnička će se luka, dakle, dovršiti. No, prave zadarske brige počinju s nastavkom cjeline projekta. Naime, u Ministarstvu detaljno analiziraju isplativost projekta gradnje kontejnerskog terminala. S obzirom na odnos političkih snaga, ne bi bilo neobično da u Ministarstvu zaključe da je terminal neisplativ.

To bi bila neka kompenzacija za to što se nije uspio raskinuti ugovor o financiranju nove luke Gaženica, sam je ministar priznao da je ugovor neraskidiv, a tvrdnju da je moralno štetan nije obrazlagao. Obrazloženje može stići u obliku odbijanja podrške za projekt kontejnerskog terminala, koji se bez toga ne može kandidirati za europska novčana sredstva. Stvar je u koncepciji prema kojoj su samo Rijeka i Ploče predbilježeni za razvijanje teretnog prometa, a ostali gradovi u Dalmaciji mogu se zadovoljiti onim što su dosad “dohvatili”.

Željeznička infrastruktura

Takav se ishod može išÄitati i iz koncepcije ulaganja u razvoj željezničke infrastrukture koja će, sudeći prema izjavama vladajućih, sada imati prioritet.

A u tim ulaganjima nema ni spomena Unske pruge, bez čijeg ponovnog stavljanja u funkciju luke u Splitu, Šibeniku i Zadru nemaju što tražiti u značajnijem teretnom prometu. Iz Hrvatskih željeznica nedavno smo dobili informaciju da popravak te pruge nije u planu, a u Ministarstvu prometa to potvrÄ‘uju.

− U sanaciju graÄ‘evinskog dijela pruge potrebno je uložiti oko 100 milijuna kuna. Napominjemo da su na pruzi potpuno uništeni signalno-sigurnosni ureÄ‘aji i oprema za električnu vuču vlakova. Sanaciju pruge nije moguće pokrenuti bez dogovora sa ŽF BiH, jer je i na njihovu dijelu pruge ista situacija, a trenutno ne postoji dogovor o sanaciji − rekla je glasnogovornica Ministarstva.

Usput, iz HŽ-a su nam prije samo dva mjeseca tvrdili da bi trošak iznosio samo 15 milijuna kuna. No, veći je problem to što ne postoji nikakav dogovor o sanaciji, a na tome se očito ne radi vjerojatno i zbog komplikacija zbog skorašnjeg ustanovljenja schengenskog režima na granici.

Dakle, putnička luka Gaženica dovršit će se s nekim manjim zakašnjenjem, a kontejnerski terminal i bolja željeznička pruga čekat će neka druga vremena. Ma koliko se lokalno u Zadru nadali da se na to nadovezuje poslovna zona Crno i ostali razvojni projekti.

Read More

Ivan Kapetanović: U Kraljevstvo maslina uložit ću 500 milijuna eura

•  May.20.2012
•  24 Comments

Zvona financijskog sloma Mariborske nadbiskupije ipak se neće čuti na sutivanskoj lokaciji Junče Ravan, na kojoj su slovenski crkveni krugovi preko investicijskih fondova Zvon Ena i Zvon Dva, te hrvatske tvrtke Solo orto investirali 20-ak milijuna eura u kupovinu zemljišta i pripremne radove za gradnju luksuznog resorta Kraljevstvo maslina.

Projekt slovensko-hrvatskog poduzetnika Ivana Kapetanovića težak pola milijarde eura ide dalje, čeka se ishoÄ‘enje prostorno-planske dokumentacije, ulazak u turističku zonu u sklopu prenamjene zemljišta iz poljoprivrednog u graÄ‘evinsko, i izrada detaljnih planova ureÄ‘enja, što bi trebalo, prema najavama iz županijskih krugova, biti gotovo maksimalno za šest mjeseci.

Čekajući dozvole

S donošenjem Županijskih izmjena i dopuna prostornih planova, tijekom iduće godine na Junče Ravan, nadaju se ulagači, stigle bi i dugo čekane graÄ‘evinske dozvole. One bi, doznajemo, donijele nagli vlasnički preobrat. Kapetanović kao 78-postotni vlasnik 160 hektara zemljišta kaže kako će dobivanjem graÄ‘evinske dozvole od stečajem pogoÄ‘ene Mariborske nadbiskupije automatski otkupiti njezin udio u projektu.

- S finaliziranjem zakonske procedure, a očekujem je uskoro, od Mariborske nadbiskupije uz koju sam vezan kao vjernik, ali i dioničar fonda, mislim otkupiti njihovih 22 posto vlasništva nad 325 tisuća kvadrata zemlje. Objedinit ću ih s mojih milijun i 200 tisuća četvornih metara. Sve je zemljište čisto kupljeno, nema duga prema prodavačima, bankama... sve smo platili što smo se dogovorili i sada nam ostaje samo čekanje potrebnih dozvola.

Pa koliko god bude trebalo, uz nadu da će Hrvatska prepoznati projekt, poduprijeti inicijativu. Ovom sam gradnjom želio dignuti spomenik bračkom težaku koji je krvavo radio na zemlji. I u svojoj obiteljskoj oporuci striktno sam naznačio da većinski paket mora ostati u hrvatskim rukama, kako bi trajno bio prepoznat kao vrijednost – najavio je Kapetanović.

Porušeni suhozidi

Ivan Kapetanović

Projekt oko kojega su se lomila koplja, redale kaznene prijave zbog obnove starih porušenih suhozida, gradnje novih, raskrčivanja i čišÄ‡enja desetljećima obraslog terena, graÄ‘evinski gledano je u fazi mirovanja. To potvrÄ‘uju i brojni Sutivanjani koji svoje komentare radije daju ispod banka. Iako ima onih koji su još uvijek skeptični, brojni ipak ne osporavaju kako bi realizacija projekta značila buÄ‘enje života Sutivana, ali i Brača. Konstatacije imaju uporište, visoravan na kojoj bi po planu trebao niknuti ekstraluksuzni resort je zeleni raj prirode s kanjonima, vidikovcima, poljanama, tisućama starih i novih maslina, nasadima autohtonih kultura...

- Otvorilo bi se oko dvije tisuće radnih mjesta. Resort bi se protezao na 160 hektara zemljišta od čega je 75 graÄ‘evinsko, a na njemu bi turistički objekti zauzimali tek tri posto površine. Dominirale bi luksuzne vile s okućnicama od pet tisuća kvadrata, a svaka bi bila opremljena s nekoliko bazena, s morskom vodom, običnom vodom, hladnom vodom... Imamo namjeru graditi i hotel maksimalno do dva kata visine sa 150 soba – pojasnio nam je Kapetanović. Lokaciju Junče Ravan pokazao nam je direktor “Solo ortea” Ivo Zavoreo, prezentirajući polja s novoposaÄ‘enih tisuću maslina, obnovljeni ljetnikovac Definis zamišljen kao recepciju budućeg resorta, suhozide oko kojih se digla velika prašina, iako su, otvoreno rečeno, neki od njih doslovce spašeni od kompletnog urušavanja.

Zavoreo kaže kako će mariborski crkveni investitori s dobivanjem graÄ‘evinske dozvole izići iz projekta, ali i da za budući resort postoji ogroman interes ulagača iz respektabilnih svjetskih tvrtki. Neki su lokaciju već tajno i posjetili... -Ne bih želio govoriti njihova imena. Znam i kako će Kapetanović svim srcem obraniti dalmatinski san i napraviti resort u autohtonom stilu s vlastitom uljarom, mljekarom, siranom, vinarijom... Ne zaboravimo i da će Općina imati koristi, za početak od desetak milijuna kuna koje bi se na ime komunalne pristojbe slijevale godišnje u blagajnu – kaže Zavoreo.

Posao za klesare i maslinare

Sutivanjani se slažu kako bi realizacija projekta dala obilatog posla radnicima Jadrankamena, okupila bi otočne vinare, stočare, maslinare, kamenoklesare, radnu snagu koja bi se tražila i na kopnu...

Read More