Nautical News (Croatian)

Fantela i Marenić europski prvaci!

•  July.04.2012
•  24 Comments

Šime Fantela i Igor Marenić po treći su put osvojili naslov europskih prvaka! I to treći put u ovom olimpijskom ciklusu. Zlatne europske medalje stavili su oko vrata 2009., 2011. i 2012. godine…

U utorak, dan prije kraja europskog prvenstva za klasu 470 u škotskom Largsu, Šime i Igor su osigurali zlato. Imaju čak 22 boda prednosti ispred drugoplasiranih Britanaca Saxton/Mason, što znači da u srijedu u plovu za odličja mogu biti i posljednji, opet bi bili europski prvaci. Sjajan rezultat hrvatskih olimpijaca, njihovo drugo veliko odličje ove godine, nakon bronce na svjetskom prvenstvu sredinom svibnja. Do starta olimpijske regate za 470 preostalo je točno 30 dana.

Šime Fantela je nakon trijumfa izjavio:

- Iznimno smo sretni. Bio je dug i težak tjedan, koji smo danas zaključili s odličnim jedrenjem. Prvi put ulazimo u plov za odličja s ovako velikom bodovnom prednošÄ‡u, više od 20 bodova, tako da je zlato sigurno i moram priznati da je osjećaj izvanredan. Sretni smo, hvala našem treneru Edi Fanteli, hvala svima, ovo je rezultat svih nas, naših obitelji, prijatelja i svih koji nas prate.

Igor Marenić je dodao:

- Ovo je treće europsko prvenstvo koje smo osvojili u ovom olimpijskom ciklusu, tako da smo stvarno prezadovoljni. Mjesec dana do Olimpijskih igara, ovo je stvarno potvrda da dobro radimo, da sve ide dobro, puni smo samopouzdanja. Sljedeći je cilj malo se odmoriti i u Weymouthu se pripremati za OI.

U 11. i 12. plovu prvenstva Fantela/Marenić zabilježili su peto i prvo mjesto, konkurencija je danas dosta griješila i otvorila našim jedriličarima put prema zlatu.

I dok Šime i Igor ulaze u sutrašnji plov za odličja bez opterećenja, s uzbuÄ‘enjem će svoj prvi plov za odličja na EP čekati Enia Ninčević i Romana Župan. Djevojke su nakon 12 plovova četvrte, imaju 13 bodova zaostatka za trećeplasiranim Slovenkama Mrak/ÄŒerne. To je solidna razlika, ali ako se stvari poslože, Enia i Romana imaju izgleda boriti se za medalju. Našim djevojkama ide u prilog da vodeće tri ženske posade dijeli samo po dva boda, što znači da će biti maksimalno koncentrirane jedne na druge.

- Danas je bio zanimljiv dan, pobijedile smo prvi plov i u drugom smo bile četvrte, stvarno bolje nije moglo. Šteta što su se naše protivnice uspjele izvući jer su u oba plova bile daleko iza, možda bi bodovna razlika bila još manja, ali nema veze, sutra ćemo dati sve od sebe i vidjet što se može napraviti - kazala je Enia Ninčević.

Trenutno vode Britanke Weguelin/Ainsworth.
Lovro Ivanov i Marko Carić su nakon 12 jedrenja 22., njih sutra očekuje tzv. 'last race', za posade koje se nisu plasirale u plov za odličja.

Read More

Do Pelješca pontonskim mostom već za devet mjeseci?

•  July.04.2012
•  24 Comments

U jeku rasprave o ce­stovnom povezivanju dubrovačkog područ­ja s ostatkom zemlje uoči uspostavljanja schengenske granice, američko-hrvatski dvojac ponudio je Vladi RH posve novo rješenje - pelješki pontonski most. Na zajednič­kom poslu pronalaženja rje­šenja za problem kojim se već mjesecima intenzivno bavi cje­lokupna hrvatska javnost, a po­sebno ona na jugu zemlje koju od ostatka Hrvatske dijeli teri­torij BiH kod Neuma i dvije dr­Å¾avne granice, našli su se ame­rički poduzetnik i predstavnik stranih investitora James Pri­Äe Chuck, vlasnik tvrtke "The Adriatic Group" zainteresira­ne za hidroavionsko poveziva­nje otoka s kopnom, i hrvatska arhitektica Maja Bručić, direk­torica tvrtke "Lotus Architecti".

Tvrde da imaju optimalno, jednostavno i kvalitetno reše- nje koje bi se moglo realizirati u roku od devet mjeseci, s razu­mnom cijenom, te prihvatljivo i bosanskohercegovačkoj strani jer će osigurati nesmetanu plo­vidbu brodovima svih veličina. Chuck kaže da se za pontonski pelješki most bezproblema mogu pronaći investitori, poput australske Macquarie Groupe ko­ja ima razgranate investicijske aktivnosti po svijetu, pišeDubrovački vjesnik.

Vožnja u dvije trake
- Bio bi to najveći pontonski most u Europi i drugi po veliči­nu u svijetu, nakon mosta Ro­sellini u američkom Seattleu. Uz odreÄ‘ene prilagodbe, kori­stila bi se i već izgraÄ‘ena infra­struktura izprojekta pelješkog mosta od kojega se odustalo. Most bi imao dva traka, brzina vožnje bila bi ograničena na 50-ak kilometara, ulaganje bi se isplatilo za 10 do 15 godina, ovisno o količini prometa, a ko­ristio bi se uz mostarinu od tri eura, koju bi naplaćivali pred­stavnici investitora, odnosno u dogovoru s Vladom RH, a s obzirom na lokaciju mosta, hr­vatska policija ili drugi držav­ni službenici - rekao je James Priče Chuck. On objašnjava da bi minimalna trajnost mosta s jamstvom bila 30 godina, što je i razdoblje u kojem bi investi­torima pripala koncesija nad pontonom.

Most dug 2,4 kilometra sa­stojao bi se od 90 pontona di­menzija 25 x 10 metara. Širina pontona od 10 metara dovoljna je za dva kolnička traka, a nji­hova je cijena 15 milijuna eura. Most je osiguran tako što su pontoni metalnim kabelom vezani za morsko dno, što bi stajalo 12 milijuna eura. Uzdi­gnuti završeci mosta i dio koji se otvara kako bi se omogućio pomorski promet stajali bi če­tiri milijuna eura. Investicija je ukupno vrijedna 36 miliju­na eura, a kad joj se dodaju i 22 milijuna već uložena u izgrad­nju pelješkog mosta, pontonski most koji bi riješio problem eksteritorijalnosti dubrovačkog područja stajao bi 58 milijuna eura.

Pontoni i ostalo što je po­trebno proizvodilo bi se u Hr­vatskoj, prvenstveno u tvrtki "Marinetek" u Šibeniku koja radi po švedskoj tehnologiji i koja bi za proizvodnju certifi- cirala druge zainteresirane hr­vatske tvrtke, poput brodogra­dilišta koja vape za poslom, a dio posla zasnivao bi se na teh­nologijama iz Finske i SAD-a.

Nema vremena za politiku

Chuck kaže da prijedlog svakako iziskuje studiju u koju bi trebali biti uključeni stručnjaci i inženjeri za ovo područje kako bi se riješila tehnička pitanja i našli modeli prihvatljivi za pred­viÄ‘enu lokaciju mosta s obzi rom na okoliš i prirodne uvjete, du­binu mora, vjetrove, sastav morskog dna, morske struje itd. Stu­dija bi trebala imati potporu Mi­nistarstva pomorstva, prometa i veza, a potom bi odluku treba­la donijeti Vlada. S tim bi, kaže naš sugovornik, trebala završiti uloga politike.

- Ako se politika i nakon to­ga nastavi baviti mostom, bo­jim se da od svega neće biti ni­šta jer nema vremena za poli­tiziranje i nadmudrivanje. Mi smo zainteresirani da nam se povjeri voÄ‘enje projekta jer je u ovakvim slučajevima najbo­lje da se o svemu odlučuje na jednome mjestu, no o tome ne odlučujemo samo mi - izjavio je Chuck.

- U posljednjih nekoliko go­dina potrošeno je mnogo novca za pronalaženje najboljeg rješe­nja za osiguravanje teritorijal­ne cjelovitosti Hrvatske, a po našem mišljenju, ni jedno od do sada ponuÄ‘enih nije zado­voljavajuće. Naše rješenje nu­di kvalitetne odgovore na sva otvorena pitanja, a ako se rea­lizira, most bi bio i turistička i arhitektonsko-inženjerska atrakcija.

Pelješki je most od početka bio neostvariv i daleko iznad mogućnosti Hrvatske, cestov­ni koridor kroz BiH je nesigu­ran, a trajektne veze preskupe i spore, a uz to i prijetnja eko su­stavu. Prijedlozi izgradnje pre­skupog mosta, a i ostala rješe­nja, ne šalju u svijet najbolju sliku ove zemlje u koju ozbiljni investitori još ne žele doći. A rje­šenja u svijetu postoje, samo ih treba prilagoditi i primijeniti, što je i bio razlog zašto sam se uključio u ovo pitanje - kazao je James Price Chuck, dodajući da se mostom u Seattleu vozio puno puta a da uopće nije znao da je pontonski.

Chuck je u Hrvatskoj otpri­je pet godina, kad je počeo ra­diti kao regionalni direktor Dolphin Capital Investorsa i bio je angažiran na projektu turističkog naselja u zaljevu Livka na Šolti. No, kako ku­paca za ekskluzivne nekretni­ne sada manjka, preusmjerio se na druge projekte. Osim hidroavionskog prometa, zain­teresiran je za poljoprivredu i preraÄ‘ivačku industriju te za solarnu energiju. Njegova su­radnica Maja Bručić završila je Arhitektonski fakultet u Za­grebu, dodatno se školovala u New Yorku i Japanu, radila je kod našeg poznatog arhitek­ta Branka Kinclate je potom otvorila svoj arhitektonski studio.

Autori ideje čekaju ministrov odgovor

Autori ideje o pontonskome mostu kontaktirali su s predstavnicima Vlade, no odgovor još nisu dobili.

- Razgovarao sam s ministrom Hajdašem Dončićem, koji se čini vrlo operativnim i on nas je uputio da projekt prezentiramo Edi Kosu u Hrvatskim cestama. On je potvrdio daje projekt interesantan i zatražio detaljne informacije. MeÄ‘utim, mi ne možemo aktivirati ljude po svijetu koji bi u ovome sudjelovali ako nemamo naznaka daje projekt prihvatljiv Vladi. Zbog toga želimo ga prezentirati hrvatskoj javnosti kako bi ona rekla je li prihvatljiv - kazao je James Priče Chuck.

Mostarina 3 eura

Sve potrebno za realizaciju pelješkog poritonskog mosta proizvodilo bi se u Hrvatskoj uz korištenje švedske i finske tehnologije, a projekt bi potpuno pratili stručnjaci iz Amerike, gdje se nalazi najveći pontonski most na svijetu. Most bi se isplatio u roku od 15 godina uz godišnji promet od 350 tisuća automobila, odnosno ukupno 15 milijuna, i mostarinu od tri eura. Most bi osiguravao jedan stalni prolaz za brodove, dimenzija 30x 50 metara, te jedan pomični na sredini za velike brodove, a koji bi podizao operater mosta. Vrijeme potrebno za otvaranje velikih vrata mosta iznosilo bi pet minuta.

Read More