Proteklog vikenda u Splitu su, na podruÄju park šume Marjan, održana su natjecanja u triatlonu. Uspješno je organiziran već 14. Marjanski Ä‘ir, fešta uz 160 natjecatelja kroz tri utrke. s tim da je u znaku sjećanja na prošle godina tragiÄno preminulog Älana kluba Ivicu Radeljića, cjelokupna manifestacija nazvana «Memorijal Ivice Radeljića».
Glavna utrka bila je Otvoreno Prvenstvo Hrvatske u olimpijskom triatlonu (1500m plivanja, 40km bicikle i 10km trÄanja).Održane su i popratne utrke u supersprint triatlonu (375m plivanja, 10km bicikla I 2,5km trÄanja) te u aquatlonu (150m plivanja, 600m trÄanja) za najmlaÄ‘e.
U glavnoj utrci triatlona olimpijske dužine za Otvoreno Prvenstvo Hrvatske nastupilo je 70ak najspremnijih natjecatelja među kojima i 10 stranih državljana.
Ukupnu pobjedu kod muškaraca dominantno je odnio solo biciklistiÄkom vožnjom i odliÄnim trÄanjem MaÄ‘ar DAVID RUZSAS, drugi je MATIJA MEDEN iz Slovenije, a ukupno treći je bio naš ZagrepÄanin MATIJA KRIVEC. Matija je tako ponio i titulu prvaka Hrvatske u olimpijskom triatlonu ispred EUGENA JAGUŠTA iz Zagreba, dok je treći Hrvat bio ponajbolji splitski triatlonac MARIN KOCEIĆ koji je požrtvovnom vožnjom na teškoj biciklistiÄkoj stazi ostvario dovoljnu prednost ispred višestrukog prvaka i favorita DEJANA PATRÄŒEVIĆA iz Zagreba.
Kod žena najbrža je bila MATEA ŠIMIC iz Slovenije, druga je naša prvakinja DARIA PLETIKAPA, a treća ZSOFIA FORRO iz MaÄ‘arske! Najbolja splitska triatlonka, NATAŠA ŠUSTIĆ je kvalitetnim nastupom u svojoj tek prvoj ozbiljnijoj sezoni Äetvrtim ukupnim plasmanom osvojila titulu viceprvakinje Hrvatske ispred KRISTINE ŠKEVIN iz Zagreba!
U utrci supersprinta pobjede su ostvarili nadolazeće mlade snage TONI ELEZOVIĆ iz Splita i PERINA ŠILJEG iz Zagreba.
Kod najmlađih u utrci aquatlona najbrži su bili IVAN VUČEMILOVIĆ (11god.) i ANICA PERIĆ (13god.).
Uz besprijekornu organizaciju utrke i popratnih dogaÄ‘aja, sa novim izazovom osiguranja biciklistiÄke staze preko novopostavljenih marjanskih ležećih policajaca od Bena do Instituta, TK “SPLIT” je još jednom ukazao na smisleno korištenje rekreacijske zone sa nadom u još brojniji odaziv natjecatelja i publike dogodine.
Švedska grupa Ace of Base žarila je i palila svjetskih top ljestvicama devedesetih godina prošlog stoljeća. Pjesme poput "All that she wants", "The sign", "Happy nation" ili "Beautiful life" postali su danas pop dance evergreeni. Iako nije ni blizu aktivna kao prije dvadesetak godina ova grupa i dalje postoji i povremeno predstavi svoj novi materijal.
ÄŒlan nove švedske Abbe, kako su mediji Äesto nazivali Ace of Base, Ulf Ekberg, gotovo svake godine ljetuje u Hrvatskoj. Za Hrvatsku ga veže i njegov vjenÄanih kum, DubrovÄanin Zoran Vladić, vlasnik poznatog dubrovaÄkog East West Beach kluba. Danas je Ulf uspješan biznismen koji posluje na više kontinenata.
Ulf sa ženom i troje djece i ovog ljeta boravi u Hrvatskoj, toÄnije u Dubrovniku, a ekskluzivno za Dalmacija News, porazgovarali smo i njegovom viÄ‘enju Hrvatske i njenih turistiÄkih potencijala, o ulasku Hrvatske u EU kao i problemima s kojima se EU susreće, i naravno, o njegovom sastavu Ace of Base.
* Već si neko vrijeme u Dubrovniku?
Da tu sam već više od 20 dana, uživam u prelijepom vremenu. UsporeÄ‘ujući sa sjevernom Europom, gdje je hladno i pada kiša, ovdje je pravi raj i uživam. Obišao sam cijeli svijet, ali vjerujte, Dalmacija je najljepša na svijetu! Nigdje nema toliko prirodne ljetote i gostoprimstva kao kod vas.
* Koliko si puta posjetio Hrvatsku i je li ti ovo prvi put?
Prvi put sam došao 1999. Od tada dolazim svake godine. Propustio sam doći samo prošle godine. Uvijek dolazim u proljeće ili ljeto, a ove godine prvi put sam u kolovozu tu. Pokušavam izbjeći kolovoz radi gužvi na vašoj obali, no ove godine sam se odluÄio baš za kolovoz.
* Je si li posjetio i druge krajeve Hrvatske?
Da! Bio sam dva put na sjevernom Jadranu, najviše u Puli i okolici. Krstario sam dvaput od Venecije do Crne Gore. Isto tako, posjetio sam i srednjodalmatinske otoke BraÄ, Hvar i KorÄulu. Posjetio sam i Zagreb. Teško je reći gdje je ljepše. Ipak, hrana i razina usluge su na sjevernom Jadranu bolji nego u Dalmaciji, moram primijetiti. U Dalmaciji svake godine razina usluge raste i mislim da će uskoro doseći razinu koja postoji na sjeveru.
Ove godine sam tu s djecom pa mi je jako bitno da postoje dobri sadržaji za djecu, a Dubrovnik ih nudi mnogo. Posjetio sam i Crnu Goru gdje je takoÄ‘er prelijepo. Tamo se vidi jak trend ulaganja u turizam, no i dalje najviše volim doći upravo u Hrvatsku.
* Crna Gora i Hrvatska danas su dvije prijateljske države, no još u nedavnoj prošlosti to nije bilo tako. PoÄetkom devedesetih godina trećina Hrvatske je bila okupirana, a rat je trajao Äetiri godine. Kako ljudi u Europskoj Uniji gledaju danas na ratno razdoblje u Hrvatskoj?
To je strašno kompleksno pitanje. Zastrašujuće je da smo u Europi imali tako velik rat ne tako davno! Mislim da bi svi morali nauÄiti kako lako stvari krenu po zlu, a Europa se nakon 2. Svjetskog rata "zakunila" da na njenom tlu više neće biti ratova. Pogledamo li trenutnu gospodarsku krizu u Europi još je važnije prisjetiti se rata u bivšoj Jugoslaviji. On se nije odvijao prije pola stoljeća nego u devedesetima. Situacija u Uniji danas nije blistava. Nezaposlenost je u mnogim zemljama rekordna, poslovi se gube, a otkazi pljušte. U tako nervoznoj situaciji svi moraju biti prisebni i ne dopustiti da se naruše odnosi unutar Unije. Hrvatske je izašla iz ratnog pakla i svojim iskustvima samo može doprinijeti da EU bude jaÄa i stabilnija.
* Podsjeća li na neki naÄin kaotiÄna situacija u današnjoj EU sa situacijom u bivšoj Jugoslaviji krajem osamdesetih?
Jugoslavija je imala jakog voÄ‘u koji je držao "stvari" na okupu. u Europi nemate voÄ‘u, odnosno jakog voÄ‘u. U tom smislu ne možemo ih usporeÄ‘ivati. Mi imamo mnogo voÄ‘a koje misle samo o glasovima, a ne o Europi i svojim graÄ‘anima. Najveći problem današnje Europe je korupcija. PolitiÄari su ukrali mnogo novca iz svojih država, a ljudi su izgubili povjerenje u njih. Rezultat svega je opće nepovjerenje u sve i svašta. Ipak, situacija po tom pitanju bitno je gora na jugu Europe nego na njenom sjeveru. U Švedskoj gospodarska situacija je vrlo dobra predvoÄ‘ena sjajnim Ministrom financija. Švedska je okrenuta izvozu u potpunosti. U takvoj situaciji ekonomska kretanja u Europi i svijetu direktno nas se tiÄu, no uspijevamo prevladati prepreke i ostvarujemo znaÄajan gospodarski rast.
* Vjeruješ li u budućnost Europske Unije?
Apsolutno! Unija nije tu samo radi novca, to je Unija kultura i njenih graÄ‘ana. Drugo je pitanje što će biti s monetarnom unijom, tu sam pomalo skeptiÄan.
* Hoće li Hrvatska prosperirati ulaskom u EU?
Hoće, apsolutno! Ova ekonomska kriza neće trajati zauvijek. Vjerojatno će biti prisutna još odreÄ‘en broj godina, no ne smijemo zaboraviti da zemlje Unije imaju jaka gospodarstva, osobito na sjeveru. NjemaÄka će uvijek biti jaka, Skandinavija, Britanija, Poljska... Dugotrajno, bit će te jaÄi u takvoj Uniji, ali mnogo toga ovisi o vašim ambicijama i znanju da nametnete svoje programe. Bitno je faza "djeÄjih bolesti" za Hrvatsku proÄ‘e što bezbolnije.
* Je li normalno da su Bugarska i Rumunjska ušle u EU ranije od Hrvatske?
Ne! Mislim da te zemlje nisu bile spremne za EU. Europa je to u meÄ‘uvremenu i shvatila. Sada se na silu pokušavaju ispraviti greške. Nema razloga zašto Hrvatska nije mogla u Uniju ući kad i ove dvije zemlje. No dobra je stvar što ste imali više vremena za prilagodbu. Mislim da je za Hrvatsku to bilo i bolje.
* Sada ćemo malo "skrenuti" na glazbene vode. Postoji li još Ace of Base?
Postojimo i dalje no trenutno smo u fazi "hibernacije". Napravili smo povratak 2006, izdali album "The goden ratio" 2010, a uz sve to odradili smo i tri svjetske turneje. Nismo obišli neke zemlje kao što smo obećali, primjerice Hrvatsku, što me posebno žalosti. Htio sam doći tu, no u zgusnutom rasporedu u Americi i Aziji, nismo obišli Europu koliko smo htjeli. Sad je vrijeme da odmorimo od Ace of Base. Osobno imam mnoge privatne poslove kojima se moram posvetiti više nego je to bio sluÄaj zadnjih godina. Biti na turneji s bendom znaÄi u potpunosti se odreći vlastitog vremena za bilo što drugo. Imao sam i poteškoće kombinirati svjetsku turneju s obiteljskim obvezama. Imamo troje djece i njih ne mogu voditi sa mnom.
Nisam odustao od Ace of Base, no slijedeće dvije godine sigurno ništa novo nećemo raditi ni izdati.
* Prije dvije godine ste se razišli sa sestrama Jenny i Malin Bergreen. U bendu je ostao još njihov brat Jonas Bergreen. Stigle su dvije nove pjevaÄice, Clara i Julia. Imaš li i dalje kontakte s Jenny i Malin?
Više se Äujem s Malin nego s Jenny. Malin je vrlo sretna sada što više nije u fokusu medija. Nikad joj se nije svidjela uloga superzvijezde koju je imala '90-ih. Malin je uvijek voljela pjevati u studiju, no ne i pokazivati se u javnosti. Željela je napustiti bend još 1995., no borila se s tim problemom i još je dugo ostala s nama. Sada je zaista sretna, bavi se umjetnošÄ‡u, a glazbu je gotovo potpuno zaboravila u aktivnom smislu.
Jenny je s druge strane sretno u braku. Zaplovila je u solo karijeru, izdala album. Uglavnom nastupa po Švedskoj. Nije mi poznato koliko je sve to skupa uspješno, no znam da je sretna s tim što radi. Radi glazbu koja ima dosta kršÄ‡anskih elemenata i na turneji je sa svojim mužom koji ujedno svira u njenom bendu.
* Kakva su vaša iskustva s izdavaÄkim kućama. Ima li uopće smisla izdavati albume?
Imali smo dosta problema s izdavaÄkom kućom Universal. Album nije izašao u svim zemljama u kojima smo htjeli da izaÄ‘e. Ovih dana nitko zapravo ne prodaje neke znaÄajne brojeve svojih CD-ova i mislim da je vrijeme da se politika izdavaÄkih kuća promjeni. Gotovo svi skidaju legalno ili ilegalno glazbu s Interneta. Mi smo kao bend uložili mnogo truda u nove tehnologije. Vrijeme CD-a prolazi. Primjerice, snažno smo suraÄ‘ivali s Coblo gdje smo fanovima ponudili skidanje raznih naših pjesama i njenih dionica, te su nam fanovi slali svoje vlastite remikse. Imali smo i natjeÄaje za najbolji remiks.
* Što Ulf privatno sluša od glazbe?
Volim house glazbu. Također volim i glazbu '80 godina: Depeche Mode, Kraftverk, Human League. Volim i soul glazbu, Sade mi je miljenica.
* Misliš li da je glazba prije 20-ak godina ili ranije bila kvalitetnija nego danas. Što se to danas dogaÄ‘a s glazbom?
Mislim da su pjesme tad prosjeÄno bile bolje. Naravno, danas ima sjajnih iznimaka i kvalitetnih pjesama. No tko danas radi glazbu koju su nekad radili Michael Jackskon, Prince ili Whitney Houston? To je bio vrhunac dobre produkcije i izvedbe. Danas vlada masovna produkcija, pjesmu napraviš za nekoliki dana, ili Äak sati! Izdaje se jako mnogo pjesama. U takvoj situaciji kada se danas pojavi dobra pjesma, odmah se zagubi u moru loših. Vjerojatno je koliÄina kvalitetnih pjesama danas i prije nekoliko desetljeća ista, no danas je koliÄina "smeća" jednostavno prevelika.
Klupska glazba, koju jako cijenim, danas je dosta uznapredovala i nalazi svoju publiku.
* Slušaš li hrvatsku glazbu?
Kada se vozim vašom lijepom obalom, u autu mi redovito svira glazba s neke hrvatske radio postaje. I moj kum Zoran puno sluša domaću glazbu. Mene neke pjesme podsjećaju na "Gypsy" stil, vjerojatno sam Äuo tisuće hrvatskih pjesama, no imena izvoÄ‘aÄa ne znam. ÄŒuo sam da vaša pjevaÄica Severina s novom pjesmom ima preko 15 milijuna gledanja na YouTube što je fantastiÄno!
* Tvoj vjenÄani kum je Hrvat?
Da. Moj kum je Zoran Vladić iz Dubrovnika. Upoznali smo se u Švedskoj još poÄetkom '90ih. Većinu Hrvata znam upravo zbog njega. On je bio moja svojevrsna ulaznica za Hrvatsku. U Švedskoj živi mnogo Hrvata i ostalih nacija s Balkana. Znate kako je to, upoznate jednog i sutra ih znate mnogo.
* Hoćeš li posjetiti Split?
Ove godine ne, sada se žurim nazad u Švedsku, no sljedeće godine se sigurno vidimo i u Splitu!
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
