U posljednja dva mjeseca na podruÄju Trogira ukradeno je 15-ak brodskih motora, a ovaj scenarij se pred kraj ljeta ponavlja iz godine u godine, kaže nam Trogiranin koji se javio u našu redakciju. Ovim putem želi apelirati na policiju koja, prema njegovom mišljenju, ne poduzima mnogo toga kako bi se ove kraÄ‘e riješile. I sam je prije nekoliko dana bio žrtva kradljivaca koji su s njegovog broda ukrali pentu.
- Ovo se dogaÄ‘a zadnjih nekoliko godina, uvijek krajem ljeta. Policija ne poduzima gotovo ništa, a mi smo uvjereni da se radi o uhodanoj bandi profesionalaca. KraÄ‘e se dogaÄ‘aju u Trogiru, Okrugu, Slatini, Segetu... Zadnji put je u jednoj veÄeri s brodova nestalo nekoliko penti, sve smo prijavili policiji, ali oni su jedva izašli na teren - kaže nam Trogiranin kojemu je priÄinjena materijalna šteta od dvadesetak tisuća kuna.
U Trogiru su sigurni da se radi o ekipi koja se već godinama bavi ovim "poslom", a tako su uhodani da u jednoj veÄeri brzo poÄiniti kraÄ‘e na nekoliko brodova. Na ovaj naÄin žele animirati policiju da se više pozabavi ovim problemom jer će se po njihovom mišljenju kraÄ‘e i dalje nastaviti.
Hrvatsko ribarstvo nalazi se na svojevrsnoj prekretnici nešto manje od godinu dana prije ulaska naše zemlje u Europsku uniju, jer se prema zajedniÄkom tržištu ide s nekoliko kritiÄnih toÄaka poput manjka ribarskih luka i hladnjaÄa, te nerazvijenog organiziranog trgovanja što potiÄe rad u “sivoj zoni”.
O aktualnoj slici jadranskog ribarskog sektora razgovarali smo s mr. Ljubomirom KuÄićem, pomoćnikom ministra poljoprivrede, koji nam je kazao kako je teška situacija u koćarskom ribolovu, jer je kljuÄnih komercijalnih vrsta sve manje, posebice oslića i škampa, dok je, nasuprot tome, protekla godina bila vrlo dobra po ulovu sitne plave ribe, odnosno srdele i inćuna.
- Stanje u koćarskom sektoru je teško, dok je tržište sitne plave ribe stabilno. Lani je ulovljeno oko 70 tisuća tona sitne plave ribe, što predstavlja najveću koliÄinu nakon rekordne 1980. godine. MeÄ‘utim, zabrinjava veliÄina ribe, što utjeÄe na cijenu koja je konstantno slaba, a troškovi rada ribara su povećani. Država subvencionira razliku u cijeni plavog dizela, plaćamo iznos iznad pet kuna po litri goriva, ali brodovi danas imaju znatno jaÄe strojeve, pa je i potrošnja veća.
U sektoru malog obalnog ribolova glavni je problem veliki broj ribara i alata koji se koriste – naglašava prvi Äovjek ribarske administracije. Prema njegovim rijeÄima, domaća ribarska flota sada je znatno suvremenija i veća nego ranijih godina, dok su konkurenti s talijanske strane Jadrana smanjili brodovlje za oko 600 ribarica za što im je Europska unija isplatila odštetu. UnatoÄ poboljšanju na tom polju, mr. KuÄić istiÄe da u Hrvatskoj još uvijek nije uspostavljeno pravo tržište ribe.
- Potrebno je puno napora da bi se sredilo stanje na tržištu. Planovi upravljanja u sva tri ribarska sektora su temelj daljnjeg razvoja. Nacrti, odnosno prvi draft bit će dostavljen nadležnima u Europskoj uniji kako bismo Äuli njihovo mišljenje, a zatim imamo Äitavu godinu dana da predstavimo planove cjelokupnom sektoru ribarstva i zajedno sa znanošÄ‡u i sektorom stvorimo što bolju poziciju ribarstva prije ulaska u EU. Ni sitnicu nismo odstupili od ispregovaranih stajališta u pregovorima iz poglavlja 13 s Unijom – dodaje pomoćnik ministra.
Hrvatska je s oko 100 tisuća angažiranih graÄ‘ana prva svjetska država po broju sudionika u ribarskom sektoru u odnosu na ukupan broj stanovnika, ali ta Äinjenica svakako generira i problem sive ekonomije u ribarstvu. - U “sivoj zoni” ostvaruje se i do 60 posto ukupnih prihoda u ribarstvu. Većina restorana, pa i dio hotela u sezoni kupuju “plodove mora” na crno. Svi viÄu drž’te lopova, a najglasniji su oni koji rade bez raÄuna. Veliki broj ribara nezadovoljan je takvim stanjem, jer rade pošteno, plaćaju PDV, te uredno isplaćuju plaće i doprinose svojim radnicima – kaže mr. KuÄić i dodaje: -
Takvo stanje ne odnosi se na koćarski ribolov i ulov sitne plave ribe, jer država potiÄe te ribarske grane. No, današnji oblik poticaja nećemo moći provoditi nakon ulaska u EU, već će se moći isplaćivati samo ciljane potpore, primjerice za kupnju brodskih strojeva i mreža. Najveći red je u uzgoju i izlovu tune, te u proizvodnji ribe. Treba znati da ukupan godišnji promet u ribarskom sektoru iznosi preko 1,6 milijarda kuna.
KljuÄna lokacija za budućnost živog svijeta u Jadranu je JabuÄka kotlina, poznato mrestilište riba, pa su predstavnici hrvatskih ministarstava poljoprivrede i znanosti poÄeli neslužbene razgovore s Talijanima o zaštiti tog podruÄja.
- U suradnji s EU-om nastojimo zaštititi glavna staništa škampa i oslića prije ulaska Hrvatske u Uniju. I talijanska strana pokazala je želju za kvalitetnijom zaštitom staništa, jer su svi pokazatelji o brojnosti pojedinih vrsta u padu, pogotovo u njihovu dijelu Jadrana – kaže mr. KuÄić.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
