Ugroženo zdravlje ljudi te zagaÄ‘eno more i pitka voda, opasnosti su koje prijete iz bivšeg odlagališta opasnog otpada i crne ekološke toÄke Kvarnera, na što već godinama upozorava ekološka udruga “Smokvarijska lista”. Sanacija se obećava – i uzalud Äeka – već 24 godine.
Od poÄetka srpnja uzalud Äekaju na odgovor Ministarstva zaštite okoliša i prirode od kojeg su zatražili informaciju o stanju priprema za sanaciju jame. Iz Ministarstva ne odgovaraju ni medijima, pa smokvarijanci strahuju da je davno najavljena sanacije zapala u, kako kažu, teškoće hrvatskih administrativnih bespuća i osobnih interesa.
Iz Smokvarijske liste tvrde da razina opasnog tekućeg otpada u jami Sovjak godišnje varira otprilike za jedan metar – u zimskom razdoblju raste, a ljeti opada – što znaÄi da svake godine oko pet tisuća prostornih metara zauljenih voda zagaÄ‘uje podzemlje.
Odlagalište Sovjak na Viškovu zatvoreno je još 1989. godine. RijeÄka ÄŒistoća je nakon toga, prema rijeÄima glasnogovornice Marine Babić, napravila projekte i pribavila dozvole za tzv. predkorektivnu akciju. Time se trebalo stabilizirati stanje u odlagalištu, ali to se nikad nije napravilo jer je 2004. godine tu obvezu preuzela država, kaže Babić.
Ljeti, po vrućinama, pojaÄa se vonj iz jame, koji ove godine nije “maskiran” smradom komunalnog otpada s obližnjeg odlagališta komunalnog otpada na Viševcu, kao što je bilo lani. Ljetna isparavanja i karakteristiÄan miris ugljikovodika osjeti se u krugu od 300 metara, ovisno o zraÄnim strujanjima, a najviše su ugroženi stanovnici kuća izgraÄ‘enih blizu ruba jame Sovjak.
Marina Babić kaže da u tom smradu nema niÄeg opasnog jer je davno ishlapilo sve što je bilo opasno, no još se osjeti miris ugljikovodika.
Inspekcija LuÄke kapetanije Šibenik utvrdila je da se ŠRD “Punta Rata” u Jezerima nezakonito koristi tamošnjom sportskom luÄicom, te im je zabranjeno daljnje upravljanje s tom lukom posebne namjene.
Društvu je koncesija prvi put odobrena 2000. godine i s ovim rješenjem potvrÄ‘ena je opravdanost inspekcijskog nadzora što je, preko županijskog Odjela za pomorstvo, promet i otoÄni razvoj zatražio naÄelnik općine Tisno Ivan Klarin nakon uÄestalih pritužbi graÄ‘ana da pojedinci, pod okriljem Älanstva u športsko-ribolovnom društvu, nelegalno raspolažu, Äak i “trguju” vezovima na obali i pontonima ustupajući ih strancima.
OÄito, otpadaju nedavne izjave Äelnih ljudi ŠRD-a “Punta Rata” da se iza svega krije politiÄki obraÄun SDP-ova naÄelnika Klarina s Ervinom Tomin, tajnicom i knjigovotkinjom društva, inaÄe Älanicom HSS-a, nakon raspada koalicijske suradnje dviju stranaka, no sada se nameće pitanje što zabrana korištenja luÄice i moguće oduzimanje koncesije ŠRD-a “Punta Rata” znaÄi vlasnicima brodica smještenih u jezerskoj vali?
Prema tvrdnjama Marinka Pavlića, predsjednika društva, njihov sluÄaj je presedan u Hrvatskoj, no u Županiji navode suprotno.
- OÄekujemo da se ŠRD “Punta Rata” oÄituje o navodima iz inspekcijskog nalaza. To smo dužni od njih tražiti po važećem zakonu, a ta obveza stoji i u ugovoru o koncesiji - napominje Jadranka Fržop, proÄelnica županijskog Odjela za pomorstvo, promet i otoÄni razvoj.
No, s time nije sve gotovo, jer će se vrlo skoro sastati Komisija za nadzor koncesioniranog podruÄja s pravom davanja preporuka davatelju koncesije - a to je ovaj ured - pa ćemo vidjeti kako će se stvar razvijati.
Fržop nikako ne želi prejudicirati rasplet u Jezerima, no postoji primjer da je Vlada RH dala Županijskoj luÄkoj upravi u Puli na privremeno upravljanje i korištenje luku “Bunarina” i to za sportsku i nautiÄku luku na tom dijelu, jer je u njihovu poslovanju inspekcija luÄke kapetanije utvrdila nepravilnosti.
- Prema tome, moguće je da se to dogodi i u Jezerima. Ma kakva bila odluka, ni u kom sluÄaju tamošnja luÄica neće biti bez nadzora, jer upravljanje u nekakvom prijelaznom, privremenom razdoblju, dok se ne utvrde sve okolnosti - može preuzeti Županijska luÄka uprava Šibenik - podvlaÄi Fržop i napominje da koncesiju može odobriti, a i oduzeti, jedino Skupština Županije.
InaÄe Fržop potvrÄ‘uje da je dosta povike na rad sportskih luÄica, no tome je kaže, najviše kumovala manjkavost zakonskih odredaba i za sportske i za komunalne luke, tako da problem nije nastao preko noći.
- ŠRD “Punta Rata” koncesiju je dobila 2000., kada još nismo niti imali Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, donesen tri godine poslije. To što nazivamo “komunalnim vezom” za domicilne stanovnike moglo se tada u cijeloj Hrvatskoj osigurati jedino preko sportskih luÄica.
U sportskoj luci meÄ‘utim, nalaže zakon, ne smije biti plovila gospodarske namjene, niti stranih brodova, što se u Jezerima s vremenom najvjerojatnije “izmiješalo”, kako utvrÄ‘uje inspekcijski nadzor LuÄke kapetanije - objašnjava Jadranka Fržop.
Tek nakon 2003. godine poÄele su jaÄati luÄke uprave, a danas, desetljeće poslije, resorni ministar Siniša Hajdaš-DonÄić službeno piše županijama da pomognu luÄkim upravama kako bi se sve luke, koje se inaÄe koriste kao luke otvorene za javni promet, dodijelile na upravljanje luÄkim upravama kao komunalni vez.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
