Iako ulicama Skradina tijekom ljeta proÄ‘e tisuće turista, makar samo na proputovanju do Nacionalnog parka Krka, a nadomak rive usidre se deseci megajahti svjetskih džetsetera, tamošnja TuristiÄka zajednica je spala na prosjaÄki štap. Nimalo blagonaklona zakonska regulativa koja je tom uredu sa samo dvoje zaposlenika skresala prihod od boravišne pristojbe u nautiÄkom dijelu za dvije trećine i ostavila ih da tavore u siromaštvu, nije uzela u obzir specifiÄnosti tog gradića na rijeci Krki.
Jer, Skradin ne ubire novac od nautiÄara koji ga opsjedaju. Boravišnu pristojbu plaćaju u Šibeniku, Vodicama, Primoštenu i Murteru. A tamo sigurno ne borave svih 14 dana, koliko uglavnom ostaju. Ni ACY-jeva marina u Skradinu nema sadržaje koje imaju druge, a većinu ih ne može ni imati, sve da raspolaže milijunima. Skradin je gotovo uronjen u Nacionalni park Äiju ekološku ravnotežu i prirodne znamenitosti Äuva nekoliko zakona.
No, sve to se u konaÄnici ipak prebija preko leÄ‘a TZ-a koja na skali kategorizacije za državne kune iz turistiÄkog novÄanika pada sve niže i niže. Nije svejedno raspolagati s 240 tisuća kuna, koliko je Skradin nekad ubirao od boravišne pristojbe u nautici, i sa stotinu tisuća, koliko sada kapne. Ako i toliko. Jer, Damir Nakić, direktor ureda TZ Grada Skradina, prema nekim pokazateljima oÄekuje samo 70-ak tisuća. A od toga se, veli, ne može živjeti.
- Brojke turistiÄkih kapaciteta su ostale nepromijenjene, a zakon nam je nesklon. Pojednostavljeno reÄeno, otvara nam prostor da zaradimo dvije kune, ali nam istodobno zavlaÄi ruku u novÄanik, uzima te dvije kune i zadužuje nas za još jednu. Moramo uložiti golemi trud da bi u takvoj situaciji uopće preživjeli, isplatili plaće i bili organizatori kulturnih manifestacija.
Naravno da se javljamo na razne natjeÄaje iz kojih „povlaÄimo“ namjenski novac, postoje naši sponzori i donatori, no sve to iziskuje silne napore i pitanje je hoćemo li, unatoÄ entuzijazmu i trudu, “zatvoriti godinu” - otvoreno progovara Nakić koji je s kolegicom Katarinom Šošić nedavno iznio bogato “Skradinsko kulturno ljeto”, te u neprimjerenim prostornim i tehniÄkim uvjetima odradio glavninu ovogodišnje turistiÄke sezone.
TZ kao suorganizator jedne od manifestacija koje su pobrale brojne komplimente gostiju i publike danas nema osiguran novac ni za dvije plaće.
- Ne možemo se u potpunosti osloniti na skradinski gradski proraÄun jer su skresane državne potpore, pa stalno i (dosad) uzaludno upućujemo vapaj za pomoć Županijskoj turistiÄkoj zajednici, a prije svega resornom Ministarstvu i Hrvatskoj turistiÄkoj zajednici.
Model preživljavanja valja naći što prije, jer je nastavak rada u sadašnjim uvjetima nemoguć. Krediti koji se, naizgled, Äine jednokratnim rješenjem, ne dolaze u obzir jer ih nećemo moći vraćati. Ove sezone nismo bili u mogućnosti otvoriti TuristiÄko informativni centar, ni zaposliti sezonske turistiÄke radnike. Da nije NP Krka koji je “amortizirao” dio gostiju u turistiÄko-informativnom smislu i sufinancirao sve naše ideje i programe, ne znam kako bismo preživjeli.
Paradoksalno je da je Skradin, kao respektabilna turistiÄka destinacija i nezaobilazna luka, u takvoj situaciji - rezignirano zakljuÄuje direktor koji se sprema pokucati na vrata resornog ministarstva. Jedinu nadu vidi u promjeni zakonske regulative koja, veli, nije predvidjela da osim mora postoji i rijeka, odnosno rijeÄna luka i da Skradin iz mnogobrojnih objektivno - subjektivnih razloga nema sidrište, privezište, suhi vez, sadržaje i bolju kategorizaciju marine, nautiÄke sajmove... A sve se to raÄuna i o tome ovisi konaÄni konto.
Prvog dana svog službenog posjeta Indoneziji, ministar Siniša Hajdaš DonÄić susreo se s ministrom pomorstva i ribarstva Republike Indonezije Sharif C. Sutardjom, a dominantna tema sastanka bila je mogućnost suradnje dvaju ministarstava na podruÄju gospodarskog razvoja, posebice otoÄnih zajednica.
Indonezijsko Ministarstvo pomorstva i ribarstva u svojoj nadležnosti najvećim dijelom ima politiku ribarstva i razvoja otoka, te se razgovaralo se o mogućoj suradnji dvaju ministarstava te njihovih država u smjeru poboljšanja razvoja gospodarstva i života na 
otocima.
Ministar Sutjardo je predstavio koncept indonezijske politike pod nazivom Minawisata koja ukljuÄuje održiv i integriran razvoj ribarstva i turizma na malim otocima korištenjem prirodnih resursa i okoliša. Ministar je istaknuo kako je koncept tek u izradi i kako bi im u tom dijelu bila od koristi pomoć hrvatskih struÄnjaka i tvrtki na podruÄju provedbe buduće strategije. Sam koncept ukljuÄuje tri projekta na indonežanskim otocima, a kao moguća podruÄja suradnje s Hrvatskom vide gradnju malih ribarskih brodova, razvoj koncepata turistiÄke ponude u malim otoÄnim zajednicama i znanje na podruÄju izobrazbe u brodogradnji.
Razgovaralo se i o hrvatskom projektu desalinizacije morske vode, o kojem se već i ranije razgovaralo s hrvatskim predstavnicima u Ministarstvu ribarstva i pomorstva. Hrvatska tvrtka Crosalwat Solar System iz Erduta je, naime, poÄetkom ove godine bila u kontaktima s indonezijskim Ministarstvom kojom prilikom su prezentirali svoju tehnologiju desalinizacije morske vode za Äime su pobudili interes Indonežana.
Ministar Hajdaš DonÄić istaknuo je kako će kroz daljnje kontakte preko Veleposlanstva Republike Hrvatske u Jakarti te Mješovite indonezijsko-hrvatske komisije za gospodarsku suradnju nastaviti raditi na realizaciji ovih projekata. Predstavnici Ministarstva ribarstva i pomorstva izrazili su želju za posjetom Hrvatskoj i sklapanju direktnih kontakata s predstavnicima malih brodara, brodogradilišta i hrvatskih tvrtki.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
