Sredinom rujna nekolicina je lokalnih medija, internet portala i nacionalnih TV kuća prenijela vrlo burno reagiranje meÄ‘unarodne organizacije za zaštitu oceana „Ocean Care“, koja je podigla svoj glas protiv poÄetka seizmiÄkih i geofiziÄkih istraživanja u Jadranu u potrazi za novim izvorima ugljikovodika.
Organizacija „Ocean Care“ je u sklopu svoje kampanje za zaštitu morskih organizama, riba i sisavaca od, kako se istiÄe, teških posljedica korištenja tehnologije koja će biti upotrijebljena tijekom istraživanja i prikupljanja geoloških podataka, poÄetkom rujna pokrenula i peticiju naslovljenu na hrvatsku Vladu, te poimence na ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića te ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića. U peticiji se, uz izražavanje duboke zabrinutosti zbog posljedica koje istraživanja mogu nanijeti živim organizmima u Jadranu, od Vlade i ministara traži da odmah zaustave provoÄ‘enje mjerenja te se zahtijeva da se istraživanja uz korištenje spornih „zvuÄnih topova“ ne nastave dok se ne provedu precizne procjene njihovog utjecaja na žive organizme, te da se o rezultatima tih procjena obavijesti javnost.
Tehnologija seizmiÄkih mjerenja
No zanimljivo je da niti jedan od domaćih medija koji su prenijeli vijest o peticiji „Ocean Carea“ nije pokušao saznati više informacija o spornim istraživanjima i kod naših se struÄnjaka raspitati o stvarnim posljedicama korištenja „zvuÄnih topova“, koje ta meÄ‘unarodna organizacija spominje u svojim tekstovima. OdluÄili smo stoga potražiti nešto više informacija o toj tehnologiji i mogućim posljedicama po život u Jadranu. Što su, dakle, „zraÄni topovi“, odnosno preciznije bi bilo reći „zraÄne puške“, kako ih nazivaju geofiziÄari i geolozi, sporne naprave za prikupljanje seizmiÄkih podataka zbog kojih je organizacija „Ocean Care“ podigla svoj glas? Odgovor na to pitanje potražili smo od dr. Franje Šumanovca, redovnog profesora na katedri za geofiziÄka istraživanja i rudarska mjerenja Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.
„ZraÄne puške“ su, pojednostavljeno kazano, ureÄ‘aji koji u u posebno graÄ‘enom dvostrukom cilindru komprimiraju zrak, koji se potom u pravilnim vremenskim razmacima naglo ispušta u more u obliku oscilirajućih zraÄnih mjehurića, objasnio nam je dr. Šumanovac. Naglo ispuštanje sabijenog zraka pod morsku površinu proizvodi vrlo snažan vibrirajući zvuk, odnosno seizmiÄke valove usmjerene prema morskome dnu, koji se potom, odbijajući se o dno, vraćaju prema senzorima koji ih registriraju i mjere. Specijalni istraživaÄki brod kreće se odreÄ‘enim podruÄjem, vukući za sobom „zraÄnu pušku“, a odmah iza nje i senzore koji „hvataju“ i pohranjuju odbijene valove. Takav je brod, u vlasništvu britanske tvrtke „Spectrum Geo Limited“, poÄetkom rujna stigao i na Jadran u namjeri da nekoliko narednih mjeseci obavi geološka snimanja i seizmiÄka mjerenja jadranskog podmorja. Naknadnom obradom tako prikupljenih podataka dobiva se kompletniji uvid u geološki sastav stijena, njihovu gustoću i ostale karakteristike koje mogu ukazivati na prisutnost (ili pak odsutnost) ugljikovodika, odnosno moguće postojanje ležišta nafte i plina.
„ZraÄne puške“ su već korištene na Jadranu
„ZraÄna puška“, kaže dr. Šumanovac, proizvodi jednu vrstu potresnog vala slabijeg intenziteta, no važno je naglasiti da je taj val elastiÄan, odnosno da ne izaziva trajna oštećenja po žive organizme koji se naÄ‘u u njegovoj blizini. Teža oštećenja organizma u kitova, dupina ili drugih sisavaca, pa i riba, moguća su jedino ako se životinja naÄ‘e u neposrednoj blizini „zraÄne puške“, odnosno izvora zvuka u trenutku ispaljivanja zraÄnog vala, dok udaljavanjem od izvora mogućnost nanošenja težih posljedica znaÄajno opada.
Valja pritom napomenuti, kako nam je objasnio dr. Šumanovac. da su se prije izuma „zraÄne puške“ u istu svrhu pri podvodnim istraživanjima koristili eksplozivi, Äiji su udari nakon aktiviranja eksplozivnih punjenja nanosili znaÄajno veće štete okolišu i živim organizmima u moru. Tehnologija „zraÄnih pušaka“ se, upozorio je dr. Šumanovac, u svijetu, ali i na Jadranu koristi već nekoliko desetljeća. Korištenjem „zraÄnih pušaka“ Norveška je proteklih nekoliko desetaka godina temeljito istražila svoje podmorje, pronašavši bogata ležišta nafte i plina, a istom su tehnologijom istražena i brojna druga podmorska podruÄja, pa i ona na kojima obitavaju ili se povremeno zadržavaju i morski sisavci. Ta je metoda prikupljanja podataka korištena i prilikom istraživanja na srednjem i južnom Jadranu, koje je za svoje potrebe 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća vršila INA, a ista je tehnologija korištena i prilikom istraživanja plinskih polja u sjevernom Jadranu. Dakle, ova je metoda već dobro poznata na ovim prostorima.
O posljedicama ne znamo mnogo!
No, iako iskustvo u korištenju „zraÄnih pušaka“ na Jadranu već postoji, iskustava i konkretnih podataka o njihovom eventualnom negativnom utjecaju po morske organizme u nas, nažalost, nema. ÄŒinjenica da se u Hrvatskoj do sada nitko nije sustavno bavio istraživanjem eventualne štetnosti seizmiÄkih i geofiziÄkih istraživanja na populaciju dupina, kornjaÄa i morskih medvjedica ili pak drugih morskih organizama potvrÄ‘ena nam je u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, a sliÄnu smo izjavu dobili i od dr. Nenada Jasprice iz Instituta za more i priobalje u Dubrovniku. Dr. Jasprica nam je kazao kako je bez konkretnijeg i preciznijeg uvida u sve karakteristike tehnologije koja će se koristiti prilikom seizmiÄkih mjerenja, a to se prije svega odnosi na snagu zvuka koji ispušta „zraÄna puška“, njegovu frekvenciju i vibracije koje proizvodi, nezahvalno predviÄ‘ati moguće štete za živi svijet. Dodao je kako se može pretpostaviti da bi upotreba tih mjernih instrumenata mogla ostaviti odreÄ‘ene posljedice na populaciju planktona na podruÄjima zahvaćenima mjerenjima, a time izazvati i odreÄ‘ene poremećaje u prehrani ribljega fonda. No o intenzitetu tih poremećaja i njihovom trajanju, kaže, bez sustavnijeg znanstvenog istraživanja teško je nagaÄ‘ati.
Dr. Tomislav GomerÄić iz MeÄ‘unarodnog istraživaÄkog centra za dupine na otoku Molatu takoÄ‘e nam je potvrdio da je vrlo teško znanstveno dokazati konkretnu štetnost seizmiÄkih istraživanja i korištenja „zraÄnih pušaka“ na žive organizme u moru. Prema njegovim rijeÄima, dosadašnja istraživanja provedena na Sjevernom moru i Mediteranu, te uz obale Norveške, koja intenzivno koristi ovu tehnologiju, pokazala su da kitovi, dupini i ostali sisavci bježe iz podruÄja na kojima se provode ovakva seizmiÄka mjerenja uz pomoć „zraÄnih pušaka“, no da se nakon završetka istraživanja vraćaju u ta podruÄja i nastavljaju s normalnim životnim ciklusima.
Njegove je rijeÄi potvrdilo i istraživanje ameriÄkih struÄnjaka provedeno 2005. godine, koje je u obliku znanstvenog rada 2006. godine objavilo AmeriÄko AkustiÄko društvo (Acoustical Society of America), u kojem se navodi da provedena mjerenja nisu dala dovoljno relevantnih podataka iz kojih bi se mogla zakljuÄiti šteta koju „zraÄne puške“ nanose na sposobnost razmnožavanja kitova. Pritom se priliÄno općenito navodi kako se može zakljuÄiti da jaÄina zvuka može fiziÄki naštetiti životinjama koje se naÄ‘u u neposrednoj blizini izvora zvuka, da na nešto većim udaljenostima postoji mogućnost štetnih posljedica na njihovu vitalnost ili ponašanje, na još većim udaljenostima životinje će detektirati zvuk ali on neće imati utjecaja na njihovo ponašanje, te da na znaÄajno većim udaljenostima nema nikakvih posljedica takvih istraživanja po organizme. No o preciznim udaljenostima se ne govori.
PreporuÄene aktivnosti za zaštitu sisavaca tijekom mjerenja
Nekolicina svjetskih organizacija za zaštitu okoliša, te državne institucije pojedinih zemalja (prvenstveno Norveške) zadužene za brigu o okolišu sastavile su popis preporuÄenih aktivnosti namijenjenih tvrtkama koje provode mjerenja, kako bi se zaštitili kitovi, dupini i ostali sisavci i smanjila moguća šteta na njihovu populaciju. Prema tim preporukama, izmeÄ‘u ostaloga, sugerira se da na istraživaÄkom brodu koji vrši seizmiÄka mjerenja obavezno budu nezavisni promatraÄi koji će pratiti prisutnost populacije dupina, medvjedica ili ostalih ugroženih životinja, te da je neposredno prije poÄetka istraživanja potrebno utvrditi tzv. „iskljuÄivu zonu“ od najmanje 1.000 metara unutar koje bi pojavljivanje jata kitova, dupina ili jedinki sredozemne medvjedice trebalo znaÄiti prekid aktivnosti korištenja „zraÄnih topova“, te da bi bilo potrebno provoditi stalni nadzor prisutnosti ili pojavljivanja tih životinja u podruÄju provoÄ‘enja mjerenja. U podruÄjima gdje je dubina mora manja od 200 metara bilo bi potrebno najmanje pola sata prije poÄetka korištenja „zraÄnih topova“provjeriti nalaze li se u blizini dupini ili morske medvjedice, a u podruÄjima gdje je dubina veća od 200 metara taj period motrenja potrebno je produžiti na jedan sat.
TakoÄ‘er se sugerira da se prije poÄetka pune aktivnosti „zraÄnih pušaka“ provede procedura tzv. „polaganog starta“, odnosno da se prvo izvrši ispaljivanje nekoliko slabijih detonacija kako bi se dupini i medvjedice otjerali sa podruÄja na kojem se vrši istraživanje, odnosno kako bi im se pružila mogućnost da se sami udalje s tih prostora, a ako se pak prije poÄetka ispitivanja uoÄe dupini (kitovi) ili morske medvjedice, potrebno je odmah obustaviti detonacije. Ponovni poÄetak detonacija može se ostvariti tek pola sata nakon udaljavanja životinja iz vidokruga promatraÄa. TakoÄ‘er se navodi kako tijekom polaganog starta promatraÄi moraju procijeniti ponašanje opaženih životinja, te dati preporuku za nastavak ili pak zaustavljanje daljih mjerenja. Svako moguće ozljeÄ‘ivanje ili stradavanje životinje uzrokovano provoÄ‘enjem istraživanja potrebno je, kako se navodi, odmah prijaviti Inspekciji za zaštitu prirode. Iste ove sugestije MeÄ‘unarodni istraživaÄki centar za dupine je povodom poÄetka istraživanja u Jadranu uputio Ministarstvu zaštite okoliša i prirode RH.
Od „Spectruma“ se oÄekuje da na svoje brodove primi nezavisne promatraÄe
Od tog je ministarstva Nautica Portalu stigao odgovor kako je Ministarstvo primilo dopis kojim je „Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta zatražilo suglasnost za snimanje seizmiÄkih podataka u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske od britanske tvrtke 'Spectrum Geo Limited', brodom M/V Northern Explorer i M/B Apollo Moon, u razdoblju od 05. rujna 2013. do 15. veljaÄe 2014. godine.“ Ministarstvo zaštite okoliša je Ministarstvu znanosti odgovorilo kako nije nadležno za izdavanje takvih suglasnosti, te su upozoreni da su temeljem Zakona o zaštiti prirode takva dopuštenja potrebna ako se predviÄ‘eno istraživanje provodi unutar zaštićenih podruÄja, unutar kojih nije dopušteno provoditi istraživanja bez dopuštenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode, te ako se radi o ukidanju, odnosno stavljanju van snage zabranjenih radnji sa strogo zaštićenim životinjama iz prirode u njihovom prirodnom podruÄju rasprostranjenosti.
„S obzirom da iz karte s predviÄ‘enim podruÄjem radova, koja je dostavljena uz dopis, nije vidljivo da radovi obuhvaćaju zaštićena podruÄja, a kako bi se izbjeglo uznemiravanje strogo zaštićenih divljih vrsta, Ministarstvo je na navedeni upit odgovorilo propisivanjem mjera predostrožnosti koje je potrebno poduzeti prilikom provoÄ‘enja istraživanja. Od strogo zaštićenih divljih vrsta koje se mogu naći u Jadranskom moru posebno istiÄemo dupine, morske kornjaÄe i sredozemne medvjedice“. PreporuÄene mjere predostrožnosti zapravo su one iste mjere koje je MeÄ‘unarodni istraživaÄki institut za dupine poslao tom Ministarstvu, a koje smo već prenijeli. Na kraju dopisa Ministarstvo zaštite okoliša od Ministarstva znanosti zahtijeva da im se nakon završetka istraživanja dostavi izvještaj o radu struÄnjaka i promatraÄa morskih sisavaca, koji će se nalaziti na popisu posade brodova koji će provoditi istraživanja, o opažanjima zaštićenih životinja i poduzetim mjerama za sprjeÄavanje njihovog uznemiravanja i ozljeÄ‘ivanja.
Košta li zaštita dupina i morskih medvjedica previše?
Na kraju ove priÄe nismo uspjeli saznati odgovor na najvažnije pitanje: u kojoj je mjeri britanska tvrtka „Spectrum Geo Limited“ obavezna poštivati mjere predostrožnosti predložene od strane Ministarstva zaštite okoliša, odnosno jesu li voljni promatraÄima, odnosno biolozima, dopustiti ulazak na svoje brodove, te jesu li spremni suraÄ‘ivati sa njima i poslušati njihove preporuke o prestanku snimanja ukoliko se u vidokurugu ukažu jata dupina, morska medvjedica ili zaštićene vrste kornjaÄa? Naime, treba ovdje podsjetiti da je svaki dan boravka istraživaÄkog broda za seizmiÄka i geofiziÄka snimanja na moru iznimno skup, te da tvrtka koja provodi istraživanja nije previše zainteresirana odugovlaÄiti sa snimanjima i Äesto ih prekidati. DapaÄe, prema iskustvima sliÄnih tvrtki u svijetu i ugovora koji one potpisuju sa državama ili tvrtkama za koje se istraživanja provode (u ovom sluÄaju to je Vlada RH), u takvim je ugovorima, uz vremensko ograniÄenje za provoÄ‘enje istraživanja i prikupljanja podataka (a u sluÄaju Hrvatske taj je rok preciziran na 5. rujna ove godine do 15. veljaÄe 2014.) u pravilu Äesta i klauzula koja tvrtku ili državu koja je naruÄila snimanja obavezuje na plaćanje penala u sluÄaju da se snimanja oduže dulje od predviÄ‘enog i ugovorenog roka. Je li Vlada u stanju podmiriti takve troškove i tko je u nas – i kako? - odvagnuo i procijenio vrijede li više životi zaštićenih vrsta dupina, kornjaÄa i morskih medvjedica, ili pak penali koje valja platiti u sluÄaju produženog boravka britanskih istraživaÄkih brodova u Jadranu?
I u Ministarstvu obrane prisjetili su se najljepšeg splitskog i hrvatskog jedrenjaka “Jadrana“ koji ove godine slavi 80 godina aktivne plovidbe. IzdavaÄka služba MORH-a u zadnjem je broju svog službenog glasila “Hrvatski vojnik“ nekoliko stranica posvetila Äuvenom školskom brodu na kojem je odgojeno više generacija dalmatinskih i splitskih pomoraca.
Kapetana bojnog broda Stjepana Bernardić, autor teksta, podsjetio je na povijesno znaÄenje broda, Äija matiÄna luka je Split, te kako je došlo do njegove gradnje na osnovi hrvatske pomorske pameti. Dakako, ponovo je istaknuta Äinjenica da se brod više od 20 godina nalazi izvan svoje matiÄne luke, u Boki kotorskoj u Crnoj Gori na vezu u Tivtu. Do kada još - mnogi se pitaju.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
