Hoće li već sljedećeg ljeta hidroavioni ipak povezivati kopno i jadranske otoke, te tako potpuno promijeniti život otoÄnog stanovništva? To pitanje postavili smo Klausu Dieteru Martinu, Äelniku njemaÄke kompanije “European Coastal Airlines”, koji je s poslovnim suradnicima splitskim gradskim dužnosnicima predstavio projekt hidroavionskog povezivanja Splita s otocima Dalmacije kao što su Vis, Hvar, KorÄula i Lastovo.
Koje su osnovne znaÄajke ovog projekta?
- Glavni cilj kompanije je u poÄetku povezati hrvatsko kopno s hrvatskim otocima, a nakon toga osigurati povezanost hidroavionima s Italijom i drugim susjednim državama.
S modernim transportnim sustavom hidrozrakoplova, temeljenim na DeHavilland Twin Otter DHC-6 avionima, ECA će u 2014. godini povezati veće hrvatske gradove s hrvatskim otocima. Prvi put će hidroavionima, koji raspolažu s 19 mjesta, biti povezani Split i Dubrovnik s obližnjim otocima. Tijekom 2015. godine namjeravamo razviti zraÄnu povezanost Zadra, Rijeke, Pule i Šibenika sa susjednim otocima. To će dramatiÄno poboljšati veze prema otocima, a za prijevoz će u prosjeku trebati izmeÄ‘u 10 i 25 minuta. Planiramo po nekoliko polazaka dnevno za svaku od destinacija. Hidroavioni Europskog obalnog avioprijevoznika mogu slijetati na tvrdu površinu piste ili na more. U 2015. godini bit će tako omogućeni izravni letovi i iz Zagreba prema otocima.
Ima li projekt podršku nadležnog hrvatskog Ministarstva pomorstva?
– Projekt prijevoza hidroavionima i prateće infrastrukture već ima veliku podršku Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, kao i obalne te otoÄne zajednice. Već smo primili upite Ministarstva pomorstva vezane uz traganje i spašavanje, medicinsku evakuaciju i opskrbu, patrole protiv zagaÄ‘enja te za zaštitu mora. Te dužnosti su od velikog interesa za lokalnu obalnu zajednicu, veće gradove u Hrvatskoj i Vladu. U tom kontekstu vrlo je korisno što njemaÄka vlada, takoÄ‘er, daje golemu podršku projektu prijevoza hidroavionima. NjemaÄka kancelarka Angela Merkel izravno je podržala projekt na sastanku s hrvatskom Vladom. Projekt dobiva punu podršku i od njemaÄkog gospodarstva, kao i Ministarstva prometa.
Koliko letova dnevno kompanija namjerava ponuditi?
– Tijekom ljetnih mjeseci bit će, naravno, više dnevnih letova nego izvan sezone. U svim sluÄajevima ECA će pokušati održati jutarnje i kasne popodnevne letove prema svim otocima zajedno sa servisima koji prate hidroavione. To će u budućnosti omogućiti stanovnicima Lastova ili Visa da u jednom danu otputuju do Splita ili Dubrovnika i vrate se natrag kući prije zalaska sunca. Iz Splita prema Hvaru tijekom ljeta predviÄ‘ena su tako po Äetiri leta dnevno, a u zimskim mjesecima dva. Hidroavioni će ljeti povezivati Split i KorÄulu te Velu Luku po tri puta dnevno, dok su u hladnijim mjesecima svakoga dana planirana po dva leta. Split će s Visom i Lastovom biti povezan dva puta dnevno ljeti i zimi. Dubrovnik će, pak, tijekom cijele godine s dva leta dnevno biti povezan s KorÄulom, Velom Lukom, Visom i Lastovom.
Koliko novca namjeravate investirati tijekom prve dvije godine?
– U prve dvije razvojne godine cijela investicija će prijeći 300 milijuna kuna. To će se u 2014. godini uložiti u razvoj hidroavionskih stanica u Splitu, Dubrovniku, Resniku, KorÄuli, Hvaru, Veloj Luci, Visu i Lastovu, a 2015. i onih u Rijeci, Puli, Zadru, Šibeniku, Malom Lošinju i Rabu. Osim toga, u službi će biti šest do osam hidroaviona, a baza za održavanje nalazit će se u Resniku.
Koliko ljudi planirate zaposliti?
– Tijekom prve dvije razvojne godine nudit će se više od 400 novih zaposlenja s punim radnim vremenom. To će ukljuÄivati puno novih poslova za ljude na otocima koji će raditi na individualnim “stanicama” hidroaviona. Proteklog ljeta ECA je imala 14 ljudi koji su radili u KorÄuli. Većina novih poslova nudit će se mladim hrvatskim graÄ‘anima. ECA je dogovorila zapošljavanje hendikepiranih ljudi na odgovarajućim pozicijama.
Kako napreduje vaš plan otvaranja hidroavionskog pristaništa u splitskoj luci?
– ECA je dobila službeno pismo Grada Splita u kojem piše da možemo podnijeti zahtjev za lokacijsku dozvolu u luci, toÄnije na Matejuški. TrenutaÄno pregovaramo s predstavnicima Splita kako bismo pronašli soluciju za lokaciju na Matejuški. Ta je pozicija, naime, i u prošlosti bila predviÄ‘ena za hidroavione.
Je li teško koordinirati poslovne želje s koracima lokalne administracije?
– Općenito imamo vrlo dobru komunikaciju s predstavnicima većine lokalnih administrativnih tijela. Većina u tim službama vidi velike benefite od ovog projekta za ljude u Hrvatskoj i dobro razumiju njegovo znaÄenje za ovu regiju. Na žalost, neki državni službenici u Splitu ne podupiru hrvatske kompanije i pokušavaju stopirati razvoj pogrešnim i zbunjujućim informacijama. Za većinu tih netoÄnih podataka ECA odmah može priložiti dokumente te dokazati da su navedene informacije pogrešne. Iako nikada nije bilo manje argumenata za tvrdnju da je luka prepuna, to još uvijek izaziva oklijevanja. Svatko, naime, može vidjeti da gužva u luci nije prevelika.
GradonaÄelnik Ivo Baldasar je naÄelno podržao inicijativu vaše kompanije, a luÄki kapetan Boris Matošić protivi se privezivanju hidroaviona u splitskoj luci. Što mislite o tome?
– Gospodin Baldasar jasno vidi velike prednosti hidroavionskog prijevoza za hrvatske graÄ‘ane i gospodarstvo. U razgovorima s gradonaÄelnikom bilo je jasno da će on tražiti rješenja, a ne probleme. Kao i u svakom novom projektu, postoje problemi, ali se svi oni mogu riješiti dobrim menadžmentom. Gospodin Baldasar je vrlo jasno radio ono što je dobro za grad i regiju i tražio je solucije za rješenje problema. On, takoÄ‘er, ima viziju kako ukljuÄiti pristanište za hidroavione na novoj šetnici Matejuške. Osim toga, on je Äak želio ukljuÄiti neke povijesne dijelove vezane uz hidroavione u Splitu i Hrvatskoj.
Vrlo smo iznenaÄ‘eni kada je rijeÄ o stavovima gospodina Matošića. Mislim da gospodin Matošić mora provjeriti svoje izvore. U prošlosti smo imali testne letove u Splitu i gospodin Matošić je tom prigodom bio u hidroavionu. Tada je podupirao hidroavionski servis i dao je Ministarstvu prometa u Zagrebu svoj pisani pozitivni izvještaj o sigurnosti ovakvog transporta.
Gospodinu Matošiću smo uputili nekoliko pisama. Do današnjeg dana od njega nismo dobili nikakav odgovor. Mora se postaviti pitanje može li luÄki kapetan s neopravdanim argumentima zaustaviti investiciju koja je veća od 300 milijuna kuna, kao i otvaranje 400 novih radnih mjesta u Hrvatskoj. Nisam siguran razumije li gospodin Matošić težinu svojih izjava. TakoÄ‘er je jasno da on ne traži rješenje za sporna pitanja i samo se fokusira na probleme.
Nerealne su sugestije da bismo trebali koristiti Žnjan, Spinut, Kaštelanski zaljev, Divulje i Resnik. Ni jedan putnik ne želi doći na neko od tih mjesta ako namjerava doputovati u Split ili otići iz grada. U isto vrijeme glavna luka je mjesto za transfer u gradu, te prirodno i logiÄno mjesto gdje ECA-in javni prijevoz treba biti lociran.
Neki u Splitu su sumnjiÄavi jer, prema njihovim informacijama, vi još nemate hidroavione. Je li to istina i, ako jest, kada će ih ECA nabaviti?
– Pa, ja ne mislim da sve treba biti sumnjivo. Višegodišnja borba s birokracijom u Hrvatskoj, koju, vjerujem, hrvatski graÄ‘ani razumiju bolje od bilo koga drugoga, još je jedan od razloga za uklanjanje svih nedoumica. Onako usput, spomenut ću da ECA već ima dva hidroaviona koja su korištena u hrvatskoj prošlosti. O tome su svojedobno izvijestile ovdašnje novine, ukljuÄujući i vaš list, a ovi hidroavioni su još uvijek u Hrvatskoj. Trebali bismo zato pustiti Äinjenice da govore.
Najprije treba biti riješen problem s birokracijom i mora biti odobrena koncesija za naša pristaništa prije naše odluke da uvedemo hidroavione u Hrvatsku. Hidroavioni su vrlo skupe investicije. Sada je vrijeme da hrvatske lokalne uprave pokažu spremnost za prihvaćanje ove investicije i pronalaženje zakonskih rješenja, a ne da traže sve vrste razloga kako ne bi preuzeli nikakvu odgovornost, primjerice, spominjanjem gužve u splitskoj luci.
Ogromna većina vjerovnika podržala je plan i pružila priliku Tankerkomercu za konsolidaciju s odgodom od godine dana za razrješenje imovinsko pravnih odnosa nad marinama vezanim uz pitanje pomorskog dobra - KljuÄ rješenja biti će pitanje koncesije izmeÄ‘u države i Tankerkomerca.
- Nagodba je prihvaćena velikom većinom glasova vjerovnika. Tankerkomerc je po predloženom planu dobio priliku za konsolidaciju i pred njim je sad veliki posao ali i godina dana za ozdravljenje. SteÄaj je izbjegnut jer su vjerovnici zakljuÄili da će s konsolidacijom tvrtke dobiti puno bolju priliku za naplatu nego bi se ona realizirala prodajom imovine u steÄaju, kazao nam je Ivan Rude povjerenik predsteÄajne nagodbe, dodavši na naše pitanje o oÄitovanju države da predstavnici države nisu glasovali, ali je i bez toga bilo dovoljno glasova za predsteÄajnu nagodbu, odnosno da ona bude uvjerljivo prihvaćena.
Dakle, provodit će se novi prijedlog financijskog plana restrukturiranja, odnosno vraćanja dugova i projekta konsolidacije tvrtke. Pisali smo već kako je u tome kljuÄno preuzimanje većinskog vlasništva nad tvrtkom od strane Dogus grupe.
Povećanje koje bi trebala provesti Dogus Grupa preko Dogus Hotela Šibenik izvršit će se tek nakon ispunjenja preduvjeta a to su: pravomoćno rješenje TrgovaÄkog suda u Zadru o ispunjenju predsteÄajne nagodbe te pozitivnim rješavanjem imovinsko pravnih i koncesijskih odnosa za marine Zadar i Iž i tankove za tekuće terete u Gaženici. Dakle i Dogus grupe ima zadršku od godinu dana za provoÄ‘enje preuzetog.
Ogromna većina vjerovnika podržala je plan i pružila priliku Tankerkomercu za konsolidaciju s odgodom od godine dana za razrješenje imovinsko pravnih odnosa nad marinama vezanim uz pitanje pomorskog dobra - KljuÄ rješenja biti će pitanje koncesije izmeÄ‘u države i Tankerkomerca.
- Nagodba je prihvaćena velikom većinom glasova vjerovnika. Tankerkomerc je po predloženom planu dobio priliku za konsolidaciju i pred njim je sad veliki posao ali i godina dana za ozdravljenje. SteÄaj je izbjegnut jer su vjerovnici zakljuÄili da će s konsolidacijom tvrtke dobiti puno bolju priliku za naplatu nego bi se ona realizirala prodajom imovine u steÄaju, kazao nam je Ivan Rude povjerenik predsteÄajne nagodbe, dodavši na naše pitanje o oÄitovanju države da predstavnici države nisu glasovali, ali je i bez toga bilo dovoljno glasova za predsteÄajnu nagodbu, odnosno da ona bude uvjerljivo prihvaćena.
Dakle, provodit će se novi prijedlog financijskog plana restrukturiranja, odnosno vraćanja dugova i projekta konsolidacije tvrtke. Pisali smo već kako je u tome kljuÄno preuzimanje većinskog vlasništva nad tvrtkom od strane Dogus grupe.
Povećanje koje bi trebala provesti Dogus Grupa preko Dogus Hotela Šibenik izvršit će se tek nakon ispunjenja preduvjeta a to su: pravomoćno rješenje TrgovaÄkog suda u Zadru o ispunjenju predsteÄajne nagodbe te pozitivnim rješavanjem imovinsko pravnih i koncesijskih odnosa za marine Zadar i Iž i tankove za tekuće terete u Gaženici. Dakle i Dogus grupe ima zadršku od godinu dana za provoÄ‘enje preuzetog.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
