Stigao je zadnji dan petogodišnjeg restrukturiranja Brodosplita. 
Ograničenje proizvodnje dogovoreno s Europskom komisijom ostaje na snazi do kraja 2022. godine, ali ono ionako ne bi trebalo pretjerano pogoditi brodogradilište gdje odavno nema velikog proizvodnog zanosa.
Ministarstvo gospodarstva jučer nas je podsjetilo kako “u slučaju da Europska komisija zaključi da uvjeti restrukturiranja nisu ispunjeni, može zahtijevati da Vlada RH od Brodosplita zatraži povrat svih do sada primljenih državnih potpora, što bi u slučaju da Brodosplit isto nije u mogućnosti osigurati, značilo pokretanje postupka stečaja brodogradilišta. U svakom slučaju, odluku o uspjehu ili neuspjehu procesa restrukturiranja u brodogradilištu moći će se dati tek nakon objave revidiranih izvješća o poslovanju društva u godini 2017.” informiralo nas je Ministarstvo gospodarstva.
Revidirani izvještaji o poslovanju za 2017. moraju biti objavljeni do 30. travnja 2018. godine.Prije mjesec i pol smo dobili podatak da je Brodograđevnoj industriji Split “u razdoblju 2012. – 2017. za potrebe provođenja Programa restrukturiranja isplaćeno 1.503.268.641,42 kn državnih potpora za restrukturiranje” što ni stabilnije poduzeće ne bi lako vratilo kad bi moralo. Brodogradilište, “sukladno izvješćima Hrvatske brodogradnje Jadranbrod d.d. za 2018. godinu i dio 2019. već ima ugovorenu proizvodnju koju čini proizvodni miks putničkih brodova za krstarenje, jahti i vojnih patrolnih brodova te možemo očekivati da će se pozitivni trendovi iz 2016. i 2017. nastaviti”.
“Uspjeh i ispunjenje najvažnijih kriterija iz programa restrukturiranja koji se odnose na održivo poslovanje brodogradilišta određuje prije svega tržište te činjenica da je brodogradilište, prema nerevidiranim izvješćima, poslovnu godinu 2017. završilo s pozitivnim rezultatom, ukazuje na pozitivan ishod procesa restrukturiranja”, smatra Ministarstvo. “Za čitavo vrijeme trajanja restrukturiranja, Europska komisija je svakih 6 mjeseci dobivala od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta izvješća o stanju u brodogradilištu u kome su bili sadržani podaci o temeljnim uvjetima restrukturiranja, a to su: kompenzacijske mjere, ograničenje proizvodnje, vlastiti doprinos, održivost. Konačan stav po svim tim pitanjima u nadležnosti je Europske komisije.
Navedeno je sadržano u odredbama Pristupnog ugovora Republike Hrvatske u Europsku uniju kojim su regulirani uvjeti restrukturiranja”, objavili su iz Ministarstva.Izuzmemo li nalaze Državne revizije, koji su često bili negativno intonirani, država dosad nije iskazivala pretjeranu nervozu prema zbivanjima u Brodosplitu. Čak ni kad su računi pojedinih tvrtki u sklopu brodogradilišta bili u blokadi, ni kada su odlazili mnogi stručnjaci.
Novougovorenih brodova nema, a s onima koji su ugovoreni Brodosplit se, iz raznih razloga, kilavi jako dugo. Odavno se riječni kruzer prenamjenjuje u morski, pokušava se konačno dovršiti ophodni brod za Ministarstvo obrane, radi se i na “najvećem jedrenjaku na svijetu”.
Odgovor na pitanje hoće li to biti dovoljno da oko dvije tisuće zaposlenih i dalje prima plaće spada u domenu futurologije. Neke naznake, poput smanjenja prošlomjesečne plaće dijelu radnika i ponovnog psihološkog testiranja zaposlenih ne slute na dobro, no država ne pokazuje nezadovoljstvo stanjem u Brodosplitu, iz Vlade su nedavno poručili kako očekuju pozitivno mišljenje EK o Brodosplitu, a sindikati šute…
