Snažan vjetar u jedra protivnika monetizacije hrvatskih autocesta stiže iz albanske luke Drač. Čelnici ovog lučkoga grada uputili su Šibeniku inicijativu koja bi Dalmatinu učinila profitabilnom cijele godine.
– Inicijativa je uistinu zanimljiva. Oni predlažu da Drač bude izlazna luka za prijevoz robe i putnika iz Albanije, a zašto ne i susjedne Grčke, prema Europi. Tu bi se u trajekte i brodove ukrcavali kamioni, autobusi i putnička vozila, koji bi morskim putem bili dopremljeni do Šibenika, a odatle bi nastavili put Dalmatinom prema odredištima u Europi. Između Drača i Šibenika uspostavio bi se vrlo frekventan morski koridor – kaže nam šibenski poduzetnik Mate Burić kojemu je, dok je poslovno boravio u Albaniji, predočena ova inicijativa.
– Ja sam prijedlog proslijedio šibenskoj gradskoj upravi, na kojoj je da procijeni kakvi su interesi Grada da se uključi u taj, po svemu sudeći, isplativ regionalni projekt. Nema sumnje da bi Šibenik tu višestruko profitirao. Otvorile bi se nove infrastrukturne investicije, nova radna mjesta i izravno bi se punio gradski proračun od svih sudionika koji budu koristili ovaj koridor – kazao nam je Burić.
Albanska strana ima višestruke vrlo jake razloge za otvaranje ovog “morskog ulaza” u Europu preko Hrvatske. S jedne strane, ovom kombinacijom mora i kopna u najmanju se ruku za isto vrijeme stiže do odredišta u Europi. S druge strane, prijevoz robe i putnika osjetno je jeftiniji. No, čini se da je najvažniji razlog taj što albanska strana procjenjuje da prijevoz robe i putnika iz Albanije preko Srbije može biti ugrožen zbog neriješenih pitanja oko Kosova.
Poziv ‘Jadroliniji’
– To što nude Albanci doista je velik izazov za Hrvatsku. Inicijativa potpuno korespondira s mojim projektom koji, za sada, sam razrađujem. Moja je zamisao da se između hrvatskih luka na Jadranu i Izraela, Turske, Jordana i drugih zemalja Levanta, zatim sjeveroistoka Afrike, te Grčke i Albanije uspostavi jak brodski promet za transport robe, a i putnika. Recimo, samo iz turskog Adana svakodnevno preko Balkana put Europe kreće na stotine tegljača. Do odredišta u Europi, s dva vozača i obaveznim pauzama koje su utvrđene zakonom, potrebno im je najmanje četiri dana. Moje računice govore da bi u kombinaciji s morskim putem taj put prolazili za isto vrijeme.
Troškovi bi bili gotovo 40 posto niži, a transport sigurniji. Ako bi se na brod ukrcavali praznih rezervoara koje bi, potom, u međunarodnim vodama tankirali, prijevozni troškovi dodatno bi se smanjivali – otkrio nam je dio svoje zamisli Tomislav Debeljak, vlasnik “Brodosplita”.
– Za početak bih ovu svoju zamisao testirao s pet brodova koje bih izgradio u “Brodosplitu”. Kao strateškog partnera ovdje vidim “Jadroliniju”. U projekt bi se trebala uključiti i država Hrvatska, a nastojao bih s njim povezati i poslovne ljude iz spomenutih zemalja. Vjerujte, svi bi bili na dobitku. I “Brodosplit”, koji bi gradio brodove, i “Jadrolinija”, koja bi odradila svoj dio posla, i hrvatska država, kojoj bi pripao značajan dio zarade, kao i gospodarstvenici zemalja iz kojih bi kretali brodovi. Inače, ja mislim da bi s hrvatske strane za taj transportni koridor najbolja bila luka Zadar, a nije isključena ni Rijeka – smatra Tomislav Debeljak.
