U more "prolili" oko 20 milijuna kilovatsati struje

•  March.12.2014
•  24 Comments

Usvibnju prošle godine na turbini stroja 1 HE Đale otpala je lopatica i od tada je jedan od dva generatora te hidroelektrane izvan pogona. HE Đale puštena je u pogon 1989. godine i ima dvije Kaplanove turbine, od kojih svaka pokreće generator pojedinačne snage 20,4 megavata. 

Ta pribranska elektrana za rad punom snagom treba 220 kubičnih metara vode u sekundi, odnosno 110 kubika po svakoj turbini. Kako je od svibnja prošle godine hidrologija na slijevu rijeke Cetine, promatrana kroz prizmu hidroenergetičara, bila više nego povoljna, nedvojbeno je da su milijuni kilovatsati električne energije jednostavno bačeni u vodu.

- Duša nas boli dok vodu, koja iz gornjeg vodotoka stiže na Đale, moramo prolijevati. Mi možemo iskoristiti samo 110 kubika u sekundi, a samo iz meÄ‘udotoka zna dotjecati više od dvostruko – kazali su nam djelatnici HEP-a kojima iz razumljivih razloga ne možemo navesti imena jer nemaju ovlasti davati bilo kakve podatke novinarima.

‘Neizbježan gubitak energije kod dugoročnih zahvata‘

Kao pribranska hidroelektrana Đale od puštanja u rad godišnje je prosječno proizvodila 128 milijuna kilovatsati. Najuspješnija godina bila je 2010. kada su proizveli 208 milijuna kilovatsati. Bila je to za HEP jedna od hidrološki najizdašnijih godina. I kroz proteklo vremensko razdoblje u HEP-u su imali nadprosječne količine oborina na slijevu Cetine. Samo s meÄ‘udotocima moglo se gotovo maksimalno proizvoditi, a u isto vrijeme punile su se akumulacije Buško blato i Peruča. 

U takvim okolnostima na pragu Đala zbog kvara na jednoj turbini te hidroelektrane prolijevaju se voda i veliki novac. Kako se čini, višestruko veći od vrijednosti otklanjanja kvara. - Svojedobno nam se dogodio istovjetni kvar na drugoj turbini. Kvar smo otklonili za manje od mjesec dana – doznali smo od našeg neslužbenog izvora iz HEP-a.

Zašto HEP ovoliko čeka na otklanjanje nastalog kvara? Je li u tijeku postupak javne nabave izbora izvoÄ‘ača radova? Je li izvoÄ‘ač izabran? Ako nije, zašto nije, a ako jest, kada će biti uveden u posao i do kada će radovi trajati? Koliko je vode zbog kvara jedne turbine od svibnja proliveno? Koliko je to u kilovatsatima te je li vrijednost izgubljenog veća od same vrijednosti popravka kvara?

Sva ta pitanja uputili smo HEP-u, uz molbu za žurni odgovor. Stigao nam je odgovor sljedećega sadržaja: “Kvar na HE Đale, sličan ovome, dogodio se na stroju dva 2004. godine te na još nekoliko istovjetnih stojeva istoga proizvoÄ‘ača. Radi se o pucanju vezica izmeÄ‘u lopatice Kaplan turbine i prirubnice servomotora radnog kola. Na stroju dva puklo je hvatište vezice na prirubnici i kvar je bilo moguće otkloniti u turbinskom prostoru na samoj elektrani. 

Sredinom lipnja 2013. godine dogodio se lom s istim posljedicama, ali je pukla i vezica lopatice i prirubnica servomotora. Zbog toga cijeli stroj mora se rastaviti te radno kolo otpremiti na popravak u tvornicu. Ovom poslu pridodani su svi poslovi obveznog tridesetogodišnjeg kapitalnog remonta kako bi se dugoročno postigleuštede.

Kako je procijenjeno da jedino proizvoÄ‘ač (“Litostroj” iz Ljubljane, op.p.) ima stručne i strojne kompetencije za ovaj najsloženiji zahvat koji se može dogoditi na elektrani zatraženo je i dobiveno odobrenje da se javna nabava izvrši putem pregovaračkog postupka. Budući da ni u tehničkom ni u organizacijskom smislu postupak ugovaranja nije kratko trajao, osoblje HE Đale izvršilo je sve radove koji su mogući bez specijalista ponuÄ‘ača, a u cilju skraćenja ukupnog roka popravka i pojeftinjenja cijelog posla. 

Gubitak energije kod dugoročnih zahvata u elektroenergetskom sektoru je neizbježan i dio je ukupne procedure obveznih održavanja. U ovom slučaju, gubitak je minimaliziran, koliko je bilo moguće, zbog upravljanja sustavom Cetine iz Centra proizvodnje Dalmacije (CPD) u Bisku”.

Kako nismo dobili odgovore na dobar dio postavljenih pitanja, koristili smo neslužbene izvore. Oni su nam potvrdili narav kvara, ali su dodali da je oko javne nabave nepotrebno izgubljeno predugo vremena, mjereno u mjesecima. 

ÄŒim je detektirana narav kvara, znalo se da ga može otkloniti samo proizvoÄ‘ač pa je, ne čekajući, trebalo krenuti u javnu nabavu otvaranjem pregovaračkog postupka. ÄŒekalo se, tvrdi naš izvor, zbog straha nekompetentnih koji se boje donositi odluke i stajati iza njih. Uz to, ističu i apsurd propisane javne nabave koja je jednaka za nabavku kilograma čavala ili specijalne opreme, kao u konkretnom slučaju.

Koliko će se još izgubiti?

Na upit koliko je vremena realno izgubljeno zbog kašnjenja i posljedično proljeveno vode i bačeno kilovatsati i novca, naš sugovornik kaže da iz “Litostroja” još nisu preuzeli posao pa popravak, zapravo, nije niti počeo, osim što su radnici HE Đale obavili demontažu onoga što je bilo u nihovoj mogućnosti. 

Još se, kaže, ne zna ni kada će doći, niti koliko će sve skupa trajati. A što se tiče gubitaka, procjena našega sugovornika je da je realno izgubljeno izmeÄ‘u 15 i 20 milijuna kilovatsati električne energije, što bi, po referentnoj cijeni kilovatsata od pedesetak lipa, bilo od sedam do 10 milijuna kuna.

Vrijednost cijeloga kapitalnog zahvata neslužbeno je oko 10 milijuna kuna. Toliko se, dakle, već izgubilo, a koliko će još, ovisi o dva faktora. Prvi je koliko će trajati remont, a drugi hoće li nebo i ubuduće biti natprosječno izdašno s protokom Cetine većim od 110 kubičnih metara vode u sekundi na pragu Đala, pri čemu će se, dok kvar ne bude otklonjen, sav višak i dalje prolijevati.