Splitski stručnjaci: Naša aplikacija spašava ljude, brodove i more

•  March.07.2014
•  24 Comments

Kada je nadzor mora u pitanju, u Hrvatskoj ne postoji sustav koji bi u jedinstvenu sliku integrirao sve vojne i civilne obalne radare, identifikacijske sustave, obalne radijske postaje i institucije zadužene za nadzor: od HRM-a, Obalne straže, lučkih kapetanija i pomorske policije do Ministarstva pomorstva.

No, ljudi sa splitskog Fakulteta graÄ‘evinarstva, arhitekture i geodezije, u suradnji s kolegama s Hidrografskog instituta, izradili su eksperimentalnu računalnu internetsku programsku podršku kakve, ističu stručnjaci, nema u Europi.

Riječ je o programskoj podršci koja može povezati podatke civilnih i vojnih radara te sustava nadzora plovidbe u jedinstvenu sliku, uz golem broj pratećih nautičkih, hidrografskih, infrastrukturnih, ekološko-sigurnosnih, meteoroloških i satelitskih podataka koji u slučaju havarije na moru automatski pružaju opcije kako najbrže spasiti brod i ljude u nesreći.

Pokusna obuka

Program je to koji kao da je osobno radio nebeski zaštitnik pomoraca sveti Nikola. Projekt web-podrške u odlučivanju kod incidentnih situacija na Jadranskom moru nastao je pod vodstvom profesora Nenada Mladinea s Fakulteta graÄ‘evinarstva. ViÄ‘enim programom zadovoljni su u Ministarstvu obrane i Obalnoj straži, odnosno HRM-u. Skupina časnika Obalne straže već je prošla pokusnu obuku na sustavu.

– Riječ je o web-aplikaciji podrške u odlučivanju kod incidentnih situacija na Jadranu. Primjerice, ako je neki teretni brod izmeÄ‘u Visa i Paklenih otoka ostao bez pogona, naš sustav odmah javlja Obalnoj straži lokaciju broda i sugerira koji od brodova Obalne straže najbrže može doploviti do broda u nevolji. TakoÄ‘er, odmah se pokazuju podaci o najbližem raspoloživom tegljaču, uz izračun koliko mu treba navigacije do havariranog broda. Ako je nevrijeme, daje se i izračun najbliže uvale, odnosno zakloništa za brod – kaže prof. Mladineo.

Svjetska korporacija

Primjer drugi: ako se negdje na Jadranu pojavila naftna polucija, odnosno naftna mrlja, računalni sustav na temelju parametara vjetra i morskih struja predviđa rutu kretanja mrlje i sugerira veličinu brane koju treba postaviti na moru.

Prof. Mladineo ističe da ih je prepoznala jedna od najvećih svjetskih korporacija, američka tvrtka ASA (Applied Science Associates) koja im je dopustila korištenje njihova modela OILMAP (Oil Spill Model and Response System), te preko Environmental Data Servera (EDS) kreirala za Jadran on-line model struja i vjetra s prognozama za tri do pet dana. Prema tim podacima sustava, službe unaprijed mogu znati na koju poziciju doploviti i postaviti branu, te zaustaviti naftnu mrlju prije nego zaprijeti otocima i obali.

Kako se može čuti, za “splitski” sustav su zainteresirani susjedi Slovenci, Talijani i Crnogorci. Ipak, teško da će ga i kupiti prije nego ga mi sami ne budemo koristili, a to će se dogoditi tek kada ga prihvati naše Ministarstvo pomorstva. A hoće li, još se ne zna.

Ispuštanje balasta

– Ova računalna aplikacija o brodovima koji bježe pred neverom, javlja i najbližu mirnu uvalu. Sustav “evidentira”, prema Peljaru, ukupno 370 zakloništa na cijelom Jadranu. Naravno, aplikacija sugerira najbližu uvalu prema unaprijed definiranim parametrima koji obuhvaćaju informacije poput dimenzija broda, dubine uvale, smjera i snage vjetrova, mogućnosti zagaÄ‘enja uvale – ističe profesor.

– Uz pomoć satelitskih snimki može se, primjerice, posadi s potopljenog broda, a koja je uspjela doći do nekog od jadranskih otoka, javiti informacija gdje se najbrže na tom otoku mogu skloniti. Daju im se podaci o najbližem naselju ili starim i napuštenim graÄ‘evinama i kućama, gdje se mogu skloniti do dolaska spasilaca. Nadalje, preko satelita mogu se otkrivati ispuštene balastne vode, te ući u trag brodu koji ih je ispustio – pojašnjava Mladineo, dok nam te brojne mogućnosti sustava prikazuje na računalu.