Katarani stižu na konačni dogovor

•  November.12.2013
•  24 Comments

Nije prvi put da iz Vlade najavljuju dolazak katarske delegacije u Hrvatsku, ali ovaj je put, kažu, dolazak siguran – katarska gospodarska delegacija predvoÄ‘ena tamošnjim ministrom energetike i industrije Mohammedom bin Saleh Al-Sadom, početkom prosinca stiže u Zagreb, kazao je za časopis Banka ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, a to potvrÄ‘uje i njegov savjetnik, Ante Ramljak, koji s Dohom direktno i komunicira.
U Zagrebu će, najavljuje Vrdoljak, s Kataranima biti potpisano pismo namjere, no kojeg sadržaja, ne otkriva, dok njegov savjetnik napominje tek kako će, prije svega, biti govora o energetici. Više od toga – jesu li Katarani i dalje zainteresirani samo za dobavu plina na budući LNG terminal na Krku, ili pak i za sudjelovanje u gradnji terminala – za sada nije moguće doznati.

Zadnji put se dolazak gospodarske delegacije, na čelu s ministrom energetike Al-Sadom, najavljivao za svibanj ove godine, kad je džamiju i Islamski centar u Rijeci otvarao ministar vakufa i vjerskih pitanja Katara Ghaith bin Mubarak Al-Kuwari.

Priča s Kataranima, u mandatu ove Vlade, počela je krajem 2012. godine, kad je hrvatska delegacija predvođena Ivom Josipovićem posjetila Dohu, i s Katarom načelno dogovorila isporuku plina budućem hrvatskom terminalu.

Kasnije je Doha diplomatskim kanalima Zagrebu, tako se barem javnosti poručivalo, poslala i pismo kojim je potvrdila svoju zainteresiranost za čitav LNG projekt, no ne samo za prodaju plina Hrvatskoj, već i za gradnju terminala, kao i za još nekoliko projekata u energetici, poljoprivredi i industriji.

Nakon posjeta SAD-u i Kanadi u travnju ove godine ministar Vrdoljak je pak poručio kako su Amerikanci zainteresirani, prije svega, za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu, ali i za LNG, napominjući i to kako Katarani žele biti glavni dobavljači plina, ali u samoj LNG investiciji ne žele sudjelovati.

Hoće li se pismo namjere, koje će se potpisati s Katarom u prosincu, ticati samo dobave plina, u Ministarstvu gospodarstva za sada nije moguće doznati.

Iako je prije tri godine konzorcij Adria LNG, kojeg su činili njemački E.On Ruhrgas, austrijski OMV, francuski Total i slovenski Geoplin, odustao od gradnje LNG-a na Krku, najviše zbog zasićenosti tržišta, ali i zbog tadašnje hrvatske neodlučnosti, europske zemlje, ovisne o ruskom plinu, terminal u Hrvatskoj, zbog diverzifikacije dobavnih pravaca, žele, što je potvrÄ‘eno i nedavnim svrstavanjem ovog projekta meÄ‘u 250 onih koje će Europska unija sufinancirati zajedničkim sredstvima. 

Europska komisija je, podsjetimo, terminal na Krku svrstala među infrastrukturne energetske projekte koji bi mogli ispunjavati uvjete za financiranje EU-a, vrijednosti ukupno 5,85 milijardi eura.

Gradnja terminala započet će, procjenjuje se, u prvom kvartalu 2015. godine i završiti najranije 2018., četiri, pet godina kasnije od onoga što je davnih dana predviÄ‘ala i tada vrlo optimistična Vlada.