HDZ, SDP i HNS zajedno: Date li škoje BiH, davat ćete i Srbiji i Sloveniji

•  September.09.2012
•  24 Comments

Smatram da bi u ovom trenutku bila velika greška pristupiti ratifikacije Sporazuma TuÄ‘man - Izetbegović prije nego se cijeli problem pomno prouči. Smatram da je granična crta na području Neuma i Malostonskog zaljeva krivo povučena i to je za mene nedvojbeno. To tvrdi akademik Nenad Vekarić, pravnik i povjesničar, te ravnatelj HAZU-ova Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku, ujedno i član Gradskog vijeća Dubrovnika iz redova vladajućeg HNS-a, uz prof. dr. Stjepana Ćosića i Nika Kapetanića (prije članu HDZ-a), autora knjige “Prijevara ili zabluda? - problem granice na području poluotoka Kleka”, koja će iz tiska, kako se očekuje, izaći idućeg tjedna.

Uporište u Konvenciji UN-a

Akademik Vekarić tvrdi da postoje nesumnjivi dokazi da je područje Velikog i Malog škoja, Ponte Kleka te, što je najvažnije, više od deset kilometara četvornih mora do 1991. godine bio hrvatski teritorij. - Za mene su ti dokazi vrlo čvrsti, a pogreška je napravljena 1991. godine kad članovi hrvatskog povjerenstvo za granice nisu uočili da je ta crta krivo povučena i sad treba ispraviti tu grešku. 

Za takav stav postoji i pravno uporište u Konvenciji UN-a o pravu mora. Po meni tu nema dileme i taj sporazum ne treba potpisivati ni pod koju cijenu. Konzekvence te odluke mogu biti dalekosežne i na štetu RH, pa ne vidim nijedan razlog zašto bi se s potpisivanjem žurilo. Treba ostaviti dovoljno vremena da se utvrdi istina, jer je najlakše potpisati, ali je onda gotovo. Nije vrijeme pozivati se na potpisani sporazum, jer je ratifikacija još bitnija. 

To znači da, iako je izvršna vlast potpisala taj sporazum, na saborskim je zastupnicima da kažu da se ne slažu s time i zatraže da se dokument ponovno izradi - objašnjava akademik Vekarić, te ističe: - Ako je povjerenstvo 1991. godine na isti način identificiralo granice i na drugim područjima, onda je to razlog više da se pristupi ponovnoj izradi toga u najmanju ruku diletantski izraÄ‘enog dokumenta. 

- Mi nismo neke budale koje se igraju poviješÄ‡u i dobro znamo da je najrelevantnije stanje ono iz 1991. godine i mi to u knjizi rašÄlanjujemo. Najvažnija je činjenica da je to stanje s bosanskohercegovačke strane bilo falsificirano, a s naše strane je bilo kredibilno. Hrvatska dokumentacija u odnosu na stanje 1991. godine je vjerodostojna, ali je dokumentacija BiH nevjerodostojna i lažna i temelji se na krivotvorina. 

Na osnovi takve lažne dokumentacije ne može se zaključivati nijedan meÄ‘unarodni sporazum, a sve drugo ide nama u prilog - kaže prof. dr. Stjepan Ćosić, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, pravnik i član vladajućeg SPD-a. - Sva dokumentacija vezana uz dva pelješka otočića, Pontu Kleka i more u Malostonskom zaljevu u smislu upravljanja i korištenja tog prostora je hrvatska. Dokaze je besmisleno tražiti, oni su stoljećima svakodnevna praksa - kaže dr. Ćosić. 

Nedvojbena je, naglašava, činjenica da je 1974. godine falsificirana dokumentacija o razgraničenju, te je knjigom dodatno utvrÄ‘eno da u Katastarskom uredu u ÄŒapljini ne postoje evidentirane čestice Velikog i Malog škoja, pa ni njihovi vlasnici. Vlasnici tih čestica ne mogu ni postojati u čapljinskoj gruntovnici jer se nalaze u katastarskoj općini Duba Stonska, odnosno u katastru u Zemljišnoknjižnom uredu u Dubrovniku, gdje se kao vlasnik navodi Republika Hrvatska, s time da povrat traži obitelj Gučić kojoj je to zemljište oduzeto 1947. godine.

Posjed upisan 1974.

Daljnjim istraživanjem utvrdilo se da se u posjedovnim listovima u k.o. Neum obitelj Putica vodi kao posjednik Velikog škoja, a kao posjednik Malog škoja Općina Neum. TakoÄ‘er je utvrÄ‘eno da je posjed upisan 1974. godine i da prije nije postojao. Sve to pokazuje da je to uknjiženje obavljeno na temelju lažnog i pravno ništavnog zapisnika iz 1974. godine. 

Taj podatak hrvatska strana nije znala i sada je potrebno utvrditi na osnovi čega je upisan posjed obitelji Putica na Velikom škoju. Dr. Ćosić kaže kako je i bitno pitanje oko 10 kilometara kvadratnih mora, što dovodi u pitanje morsku granicu i znači utvrÄ‘ivanje novih granica, budući da nije postojala republička granica na moru. 

- Ratifikacija tog sporazuma bio bi loš presedan koji bi se mogao nastaviti u daljnjim potraživanjima, jer Hrvatska nije riješila granice ni s drugim susjedima, Srbijom i Slovenijom, a osim dobre volje pokazala bi se i slabost. Smatram da je sporazum potrebno ponovno protresti bez obzira na kontekst koji je sigurno čestit i pragmatičan, te na državne odnose - kaže dr. Ćosić.