morske fešte / Nin, Jezera

•  June.08.2012
•  24 Comments

Daleko od turističke komercijalizacije, za svoje srce i dušu, Ninjani i Jezerani održali su svoje fešte u kojima je religijsko povezano s pučkim, a oboje s morem

Komercijalizacija nosi svoje pa su tako brojne tradicionalne fešte postali šušuri. Neke su meÄ‘utim, možda i zato što su pomalo izmještene izvan srca sezone, ipak zadržale onu intimnost maloga primorskoga mjesta. U čast takvih u ovom broju spominjemo dvije, obje na poseban način povezane s morem. Jedna se zbila u Ninu, druga u Jezerima na otoku Murteru.

Ninska fešta vezana je uz otočić Zečevo gdje se svečano slavi godišnjica ukazanja Gospe od Zečeva. Predaja kaže da su u 13. stoljeću na otočiću Zečevo redovnici pustinjaci izgradili samostan i crkvu u čast Majke Božje koja je prema nazivu otočića nazvana Gospa od Zečeva. Početkom 16. stoljeća Turci su zapalili crkvu i samostan, pogubili redovnike i odnijeli sa sobom Gospin kip koji je nedugo potom čudotvornim načinom vraćen u Nin.

Onodobni ninski biskup Juraj Divnić ponovno je dao sagraditi crkvicu u Gospinu čast utemeljivši blagdan Gospe od Zečeva nakon što se prema zapisima 5. svibnja 1516. godine Majka Božja u više navrata ukazala udovici pastirici Jeleni Grubišić iz Jasenova kod Vrsi, uputivši pritom poziv narodu na obraćenje, pokoru i post. Jelena nije povjerovala u ono što je vidjela smatrajući da sanja pa je tražila neku potvrdu ukazanja moleći ispred kipa, pa je kip, kaže legenda, proplakao. Suze koje su ronile iz očiju Gospina kipa vidjela je Jelena i mnogi vjernici i svećenici tog dana, a isto to vidješe i neki putnici.

Sama fešta Gospe od Zečeve nakon mise u prvostolnici kreće hodočašÄ‡em brodica prema otočiću. U vodećem brodiću je slika Gospe od Zečeva i kip Bogorodice ukrašen zavjetnim darovima. S mula se sudionici slavlja svojim kaićima otisnu kroz morski tjesnac Ninska usta u smjeru otočića Zečevo. Oni hodočasnici koji nisu na raspolaganju imali plovila, na put dugačak osam kilometara od Nina do otočića Zečevo krenuli su u ranim jutarnjim satima preko mjesta Vrsi i dalje preko morskog tjesnaca Prizda. U skladu sa starim izvornim kršÄ‡anskim običajima vezanim za ovaj dogaÄ‘aj svećenici su neposredno pred povratak u Nin obavili blagoslov mora te privezanih plovila u luci ispred drevne crkvice.

Na Murteru pak u svibnju su u pratnji brojnih brodova na latinsko idro, gajeta i ribarica, kako i pristoji Jezerima, mjestu sa 900 stanovnika i isto toliko brodova, kip sv. Nikole, nebeskog zaštitnika ribara i pomoraca, dopremili do jezerske uvale Murter na otoku Murteru po kojoj je otok i dobio ime. Tamo je nakon blagoslova i pontifikalne svete mise koju je predvodio šibenski biskup, msgr. Ante Ivas, postavljen u novoobnovljenu crkvu sv. Nikole. Nju su svom svecu još u 15. stoljeću sagradili stari Jezerani ne bi li ih pratio na dugim pomorskim vijaÄ‘ima i ribarskim poštama. Neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, meÄ‘utim, svetište je u potpunosti devastirano i zapušteno, a ob­no­vlje­no je zajedno s okolišem početkom ove godine proračunskim sredstvima općine Tisno i Ministarstva regionalnog razvoja u iznosu od oko 300 tisuća kuna.

Valja istaknuti da su do mitske vale doplovili i mladi i stari, od novoroÄ‘enčadi, pa do najstarijih žitelja Jezera, a pridružili su im se žitelji obližnjih otočkih mjesta. Mnogi su odjenuli narodne nošnje svoga mjesta kako bi što dostojnije dopratili novi kip sv. Nikole u ružama, cvijećem i maramama urešenoj gajeti na latinsko idro „Mati Jezerka“. Svečanost zahvale svecu važna je i zato što je okupila potomke Jezerana koji su u 19. stoljeću imali najjaču ribarsku flotu na Jadranu.