Kitovi u Jadran stižu redovito zbog proljetne gozbe


Nepunih mjesec dana nakon što je predsjednik “Plavog svijeta” Draško Holcer snimio velikog kita kod otoka Visa, u tu organizaciju stigla je dojava o čak četiri kita u viškom akvatoriju, koje su proteklih dana vidjeli ribari koćarice Mira iz Kaštel Kambelovca, snimivši zanimljive prizore videokamerom.

Kako nam je potvrdio Holcer, i ovaj put riječ je o velikim kitovima, Balaenopteri physalus, drugoj po veličini životinji na svijetu koja živi u gotovo svim morima i oceanima. Njihova veličina u Sredozemnom moru uglavnom je do 20 metara, a u Jadranu nisu tako rijetki gosti kao što se mislilo.

– Osim u Velom Lošinju, naš institut ima bazu i na Visu, gdje proteklih pet godina istražujemo velike morske kralježnjake. Iako nam se čini da kod nas nema kitova, njihovo pojavljivanje, otkada bilježimo, redovito je, svake godine, iako još uvijek nemamo dovoljno informacija o tome. No, možemo reći da se kitovi pojavljuju redovito u proljeće, kada im se poveća količina hrane. Naime, oni se hrane sitnom plavom ribom i planktonskim račićima kojima naše more obiluje u ovo doba, pa oni dolaze na gozbu kod nas – rekao nam je Holcer demantirajući teorije da su kitovi zalutali u Jadranu ili da su došli prateći brodove.
Sredozemna populacija ugrožena

– Jadran je njihova redovita ruta. Ne znamo još koliki je njihov točan broj, ali moramo ih prihvatiti kao dio faune Jadrana – napominje Holcer, dodajući kako veliki kitovi trajno obitavaju u Sredozemnom moru i jedina su populacija koja ne poduzima opsežnije migracije prema polarnim područjima tijekom ljeta radi hranjenja. Upravo zbog te relativne izoliranosti i malog broja jedinki koje ulaze ili izlaze iz Sredozemlja u Atlantski ocean, sredozemna populacija i genetički je različita od atlantske. Procjenjuje se da njihov broj u Sredozemnom moru nije veći od nekoliko tisuća, što ovu populaciju zapravo čini ugroženom.

– Zbog raznoraznih pojava, klimatskih promjena, zagaÄ‘enja mora, ali i povećanog brodskog prometa, broj kitova u svijetu je opao. Veliki problem su im bili sudari s brodovima, ali i velike mreže u koje bi se zapetljali. Treba naglasiti da su kitovi miroljubivi i za ljude potpuno bezopasni u slučaju da ih ne uznemiravamo i proganjamo. Kod nas su i zakonom zaštićeni te je zabranjeno njihovo proganjanje, maltretiranje i uznemiravanje. Ako ih opazite, pokušajte ih snimiti izdaleka i poslati nam fotografije ili video (info@plavi-svijet.org ili telefonom 051-604666), koji će nam pomoći da prikupimo podatke potrebne za razumijevanje njihova života u Jadranskom moru – poručuje Draško Holcer.

 


Recent Nautical News Entries

Pristajanje bez muke i stresa uz pomoć virtualnog odbojnika

Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama

February.10.2020

29. zagrebački sajam nautike

Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte

January.21.2020

Taiga na struju juri čak 104 km/h

Taiga na struju juri čak 104km/h.

December.16.2019

S Otvorenim morem besplatno na nautički sajam

Najveći nautički sajam u ovom dijelu Europe - Biograd Boat Show - i ove godine obara rekorde. Organizatori iz tvrtke Ilirija najavljuju 400 izlagač

October.18.2019