Stiže "fen": Zašto će nam bura u četvrtak donijeti osjetno zatopljenje?


 

Prva dva dana tjedna protekla su u znaku vrlo nestabilnog vremena. Osobito je u utorak bilo hladnije u odnosu na normalu za kraj svibnja. Današnji dan neće donijeti zamjetan porast temperature zraka u odnosu na utorak, no četvrtak zasigurno hoće! Što je na prvi pogled neobično, osjetno zatopljenje u četvrtak, kada će temperature danju biti oko 7°C više u odnosu na srijedu, doći će s burom!

 

Buru najčešÄ‡e vežemo uz zahlaÄ‘enje, no zaboravljamo da svaka bura zapravo zagrijava zrak dok se spušta niz planinu. Bura će donijeti zahlaÄ‘enje samo onda kada je i tako zagrijan zrak, koji je prošao spuštanje padine planine, i dalje hladniji od onoga koji je bio tu prije njegovog dolaska.

 

U protivnom, fenski učinak bure bit će izražen i bura će donijeti porast temperature zraka. Takva pojava osobito je česta u toplijem dijelu godine. Što je zapravo fen?

Snjegožder

 

Fen je vjetar koji se javlja na svim kontinentima. Riječ "foehn" reteromanski je oblik za latinski naziv "favonius", za topli zapadni vjetar. Ovaj se vjetar javlja alpskom području, ali nastaje i u Andama, Stenjaku, Grenlandu, Novom Zelandu itd., pa i u našim Dinaridima.

 

Ovisno o položaju ciklone i anticiklone fen može biti sjeverni i južni. Kada je zapadno od visokog planinskog lanca polje sniženog tlaka zraka, a na istoku polje visokog, tada puše južni fen. Pri obrnutom položaju baričkih sustava puše sjeverni fen.

Švicarska - "domovina" fena

 

Država koja itekako puno "iskustva" ima s ovim neugodnim toplim vjetrom je Švicarska. Zimi i u proljeće fen naglo topi snježni pokrivač pa se još zove i snjegožder. U Americi ovaj vjetar ima naziv Chinook. Osim toga, pogoduje stvaranju lavina, a zbog svoje suhoće izrazito povećava opasnost od šumskih požara. Dokazano mu je i negativno djelovanje na ljursko zdravlje. Ukratko, fen je svaki planinski vjetar koji dolazi topliji nego što je bio zrak prije puhanja.

Zrak se zagrijava spuštajući se

 

Za raumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100m. Zbog hlaÄ‘enja zraka na odreÄ‘enoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).  

 

Tim procesom oslobaÄ‘a se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.

 

To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.

Bura i fenski efekt

 

Bura puše kada je zapadno od Dinarina anticiklona (visoki tlak zraka), a istočno niski tlak zraka (ciklona). Buru najčešÄ‡e vežemo uz hladniji dio godine, mada puše u svim mjesecima. NajčešÄ‡e obali i otocima donese zahlaÄ‘enje, ali ne i uvijek! Bura nastaje kada hladan zrak gomila sa sjeverne strane Dinarida. Taj hladan zrak možemo zamisliti kao golemu količinu vode koja se sve više puni sa sjeverne strane prepreke (gorja).

 

U jednom trenutku ona doseže vrhove i počinje se prelijevati na drugu stranu prepreke (planine). Padajući, brzina mu se povećava. Primjenimo li na buru pravila o ponašanju vjetra pri dizanju i spuštanju lako je zaključiti da se vjetar hladi dok se diže, no čim se počne spuštati niz padine temperatura mu se počne povećavati.

Zagrijavanje spuštajućeg vjetra

 

To znači da se svaka bura zagrijava spuštajući se niz obalne planine. U najvećem broju slučajeva bura će ipak donijeti zahlaÄ‘enje jer je i tako zagrijan novopridošli zrak hladniji od onoga koji je postojao prije njegova puhanja. Bura se, jednostavno, ne "uspije“ dovoljno zagrijati dok prevaljuje put od vrha planina do dna padina.

 

Da su kojim slučajem Dinaridi visoki kao Alpe onda bi gotovo svaka bura donosila zatopljenje! Bura, dakle, ima fenski učinak samo onda kada zrak koji donosi bura biva topliji od onoga koji je postojao prije njenoga puhanja. To se dogaÄ‘a samo u dva slučaja: kada je je nadolazeći zrak nedovoljno hladan, ili je onaj u podnožju nedovoljno topao. 

 

U prilogu pogledajte sinoptičku situaciju koja nas očekuje tijekom četvrtka. Sjeveroistočno visinsko strujanje stvorit će izražen fenski efekt u zavjetrini Alpa i Dinarida.

 

Prva dva dana tjedna protekla su u znaku vrlo nestabilnog vremena. Osobito je u utorak bilo hladnije u odnosu na normalu za kraj svibnja. Današnji dan neće donijeti zamjetan porast temperature zraka u odnosu na utorak, no četvrtak zasigurno hoće! Što je na prvi pogled neobično, osjetno zatopljenje u četvrtak, kada će temperature danju biti oko 7°C više u odnosu na srijedu, doći će s burom!

 

Buru najčešÄ‡e vežemo uz zahlaÄ‘enje, no zaboravljamo da svaka bura zapravo zagrijava zrak dok se spušta niz planinu. Bura će donijeti zahlaÄ‘enje samo onda kada je i tako zagrijan zrak, koji je prošao spuštanje padine planine, i dalje hladniji od onoga koji je bio tu prije njegovog dolaska.

 

U protivnom, fenski učinak bure bit će izražen i bura će donijeti porast temperature zraka. Takva pojava osobito je česta u toplijem dijelu godine. Što je zapravo fen?

Snjegožder

 

Fen je vjetar koji se javlja na svim kontinentima. Riječ "foehn" reteromanski je oblik za latinski naziv "favonius", za topli zapadni vjetar. Ovaj se vjetar javlja alpskom području, ali nastaje i u Andama, Stenjaku, Grenlandu, Novom Zelandu itd., pa i u našim Dinaridima.

 

Ovisno o položaju ciklone i anticiklone fen može biti sjeverni i južni. Kada je zapadno od visokog planinskog lanca polje sniženog tlaka zraka, a na istoku polje visokog, tada puše južni fen. Pri obrnutom položaju baričkih sustava puše sjeverni fen.

Švicarska - "domovina" fena

 

Država koja itekako puno "iskustva" ima s ovim neugodnim toplim vjetrom je Švicarska. Zimi i u proljeće fen naglo topi snježni pokrivač pa se još zove i snjegožder. U Americi ovaj vjetar ima naziv Chinook. Osim toga, pogoduje stvaranju lavina, a zbog svoje suhoće izrazito povećava opasnost od šumskih požara. Dokazano mu je i negativno djelovanje na ljursko zdravlje. Ukratko, fen je svaki planinski vjetar koji dolazi topliji nego što je bio zrak prije puhanja.

Zrak se zagrijava spuštajući se

 

Za raumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100m. Zbog hlaÄ‘enja zraka na odreÄ‘enoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).  

 

Tim procesom oslobaÄ‘a se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.

 

To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.

Bura i fenski efekt

 

Bura puše kada je zapadno od Dinarina anticiklona (visoki tlak zraka), a istočno niski tlak zraka (ciklona). Buru najčešÄ‡e vežemo uz hladniji dio godine, mada puše u svim mjesecima. NajčešÄ‡e obali i otocima donese zahlaÄ‘enje, ali ne i uvijek! Bura nastaje kada hladan zrak gomila sa sjeverne strane Dinarida. Taj hladan zrak možemo zamisliti kao golemu količinu vode koja se sve više puni sa sjeverne strane prepreke (gorja).

 

U jednom trenutku ona doseže vrhove i počinje se prelijevati na drugu stranu prepreke (planine). Padajući, brzina mu se povećava. Primjenimo li na buru pravila o ponašanju vjetra pri dizanju i spuštanju lako je zaključiti da se vjetar hladi dok se diže, no čim se počne spuštati niz padine temperatura mu se počne povećavati.

Zagrijavanje spuštajućeg vjetra

 

To znači da se svaka bura zagrijava spuštajući se niz obalne planine. U najvećem broju slučajeva bura će ipak donijeti zahlaÄ‘enje jer je i tako zagrijan novopridošli zrak hladniji od onoga koji je postojao prije njegova puhanja. Bura se, jednostavno, ne "uspije“ dovoljno zagrijati dok prevaljuje put od vrha planina do dna padina.

 

Da su kojim slučajem Dinaridi visoki kao Alpe onda bi gotovo svaka bura donosila zatopljenje! Bura, dakle, ima fenski učinak samo onda kada zrak koji donosi bura biva topliji od onoga koji je postojao prije njenoga puhanja. To se dogaÄ‘a samo u dva slučaja: kada je je nadolazeći zrak nedovoljno hladan, ili je onaj u podnožju nedovoljno topao. 

 

U prilogu pogledajte sinoptičku situaciju koja nas očekuje tijekom četvrtka. Sjeveroistočno visinsko strujanje stvorit će izražen fenski efekt u zavjetrini Alpa i Dinarida.


Recent Nautical News Entries

Rafael Nadal kupio poljski katamaran

Rafael Nadal prodaje svoju jahtu Monte Carlo 76 dugu 23 metra za 2,6 milijuna eura.

July.23.2019

Nimbus W9 - zvijer za vikend

Nimbus W9 motorni brod godine!

July.02.2019

Jedrilica koja se puni besplatno i nimalo ne zagađuje okoliš

Jedrilica koja se puni besplatno, čuva more i nimalo ne zagađuje okoliš - zvuči savršeno?

June.03.2019

Novi Deluxe Superior brod "Nautilus"

19 luksuznih kabina osigurava smještaj za 38 putnika.

May.13.2019

U Splitu otvoren 21. Croatia Boat Show

Na splitskoj Zapadnoj obali u četvrtak je otvoren 21. međunarodni "Croatia Boat Show" koji je okupio više od 300 izlagača iz 25 zemalja svije

April.15.2019