Putnička luka ide dalje, kontejnerska na čekanju

•  May.20.2012
•  24 Comments

Još bolja vijest

Osim ove, nazovimo je, dobre vijesti, iz Ministarstva smo dobili jednu još bolju. Naime, u proračunu za ovu godinu osiguran je novac za plaćanje obveze PDV-a u iznosu od 48,2 milijuna kuna, a za izvedene radove u ovoj bi godini trebalo osigurati samo oko 41,3 milijuna kuna. Dobra je vijest i da se u lipnju očekuje pravomoćnost graÄ‘evinske dozvole za treću fazu nove trajektne i ribarske luke.

Nakon nedavnog sastanka održanog u Ministarstvu s predstavnicima banaka EIB i KfW, koje za novu luku Gaženica osiguravaju 230 milijuna eura (a na kojem nije bilo nikoga iz Zadra iako se govorilo o najvećem razvojnom projektu), očito je zaključeno da se iz ovog posla ne može iskočiti, a željelo se. Ministar Dončić nevoljko je priznao da bi raskidanje ugovora bilo skuplje zbog plaćanja penala nego njegovo dovršenje.

Treća faza izgradnje − dakle upravne zgrade i ostalog, za što se čeka pravomoćnost graÄ‘evinske dozvole − procijenjene vrijednosti 45 milijuna eura, očito nešto kasni. Dosad se govorilo da će nova luka biti dovršena koncem 2013. godine, a sad je dogovoreno da se rokovi korištenja zajmova produlje do konca 2014. godine. Prema tome, dovršetak investicije očekuje se nešto kasnije od rokova korištenja zajmova, kako nam je službeno priopćila Josipa Perica-Kojundžić, glasnogovornica Ministarstva prometa.

Putnička će se luka, dakle, dovršiti. No, prave zadarske brige počinju s nastavkom cjeline projekta. Naime, u Ministarstvu detaljno analiziraju isplativost projekta gradnje kontejnerskog terminala. S obzirom na odnos političkih snaga, ne bi bilo neobično da u Ministarstvu zaključe da je terminal neisplativ.

To bi bila neka kompenzacija za to što se nije uspio raskinuti ugovor o financiranju nove luke Gaženica, sam je ministar priznao da je ugovor neraskidiv, a tvrdnju da je moralno štetan nije obrazlagao. Obrazloženje može stići u obliku odbijanja podrške za projekt kontejnerskog terminala, koji se bez toga ne može kandidirati za europska novčana sredstva. Stvar je u koncepciji prema kojoj su samo Rijeka i Ploče predbilježeni za razvijanje teretnog prometa, a ostali gradovi u Dalmaciji mogu se zadovoljiti onim što su dosad “dohvatili”.

Željeznička infrastruktura

Takav se ishod može išÄitati i iz koncepcije ulaganja u razvoj željezničke infrastrukture koja će, sudeći prema izjavama vladajućih, sada imati prioritet.

A u tim ulaganjima nema ni spomena Unske pruge, bez čijeg ponovnog stavljanja u funkciju luke u Splitu, Šibeniku i Zadru nemaju što tražiti u značajnijem teretnom prometu. Iz Hrvatskih željeznica nedavno smo dobili informaciju da popravak te pruge nije u planu, a u Ministarstvu prometa to potvrÄ‘uju.

− U sanaciju graÄ‘evinskog dijela pruge potrebno je uložiti oko 100 milijuna kuna. Napominjemo da su na pruzi potpuno uništeni signalno-sigurnosni ureÄ‘aji i oprema za električnu vuču vlakova. Sanaciju pruge nije moguće pokrenuti bez dogovora sa ŽF BiH, jer je i na njihovu dijelu pruge ista situacija, a trenutno ne postoji dogovor o sanaciji − rekla je glasnogovornica Ministarstva.

Usput, iz HŽ-a su nam prije samo dva mjeseca tvrdili da bi trošak iznosio samo 15 milijuna kuna. No, veći je problem to što ne postoji nikakav dogovor o sanaciji, a na tome se očito ne radi vjerojatno i zbog komplikacija zbog skorašnjeg ustanovljenja schengenskog režima na granici.

Dakle, putnička luka Gaženica dovršit će se s nekim manjim zakašnjenjem, a kontejnerski terminal i bolja željeznička pruga čekat će neka druga vremena. Ma koliko se lokalno u Zadru nadali da se na to nadovezuje poslovna zona Crno i ostali razvojni projekti.