VODA VRJEDNIJA OD NAFTE a Šibeniku u more godišnje ‘isteče’ 3,9 milijardi dolara


U središtu Nacionalnog parka Krka, podno Skradinskog buka, na dubini od jedva stotinjak metara, otkriven je izvor nafte koji bi godišnje Šibeniku mogao donijeti zaradu od nevjerojatnih četiri milijarde dolara. UtvrÄ‘eno je da nafta kroz tu prirodnu bušotinu iz utrobe zemlje šiklja od pamtivijeka. No, tek odnedavna je shvaćeno da se radi o “nafti”. Šalu na stranu, nije riječ o crnoj prljavoj tekućini zbog kojeg se vode brojni ratovi, već “najobičnijoj” pitkoj vodi zbog koje će se uskoro, nažalost, voditi još žešÄ‡i ratovi.

Ovaj namjerno provokativan uvod zapravo je novi pokušaj da se osvijeste lokalne vlasti u Šibeniku i shvate koliki im neiskorišten prirodni resurs stoji tu pred nosom kojim bi mogli “pozlatiti” grad i čitav kraj, a Šibenik pretvoriti u glavni grad vode u Europi. Nevjerojatno je da samo iz spomenutog izvorišta Jaruga godišnje isteče 30-ak milijardi litara pitke vode. Manje od dvije trećine te vode potroši 42 tisuće potrošača priključenih na šibenski vodovod, a ostatak od gotovo 13 milijardi litara ili čak 3,9 milijardi dolara završi u moru. Dakle, samo s jednog izvorišta u Hrvatskoj u more nepovratno isteče jedna petina ovogodišnje državnog proračuna?!

- Nevjerojatno je koliko smo slijepi. Pred nosom imamo neprocjenjivo bogatstvo. Vrjednije i od toliko tražene nafte. Uz to, uopće ne zagaÄ‘uje okoliš, već naprotiv. Ne radi se ni o resursu čijom bi eksploatacijom ugrozili rezerve. Pitka voda vrhunske kvalitete, toliko tražena u svijetu, jednostavno nam otječe u more, a mi mrtvi hladni “plačemo” nad svojom sudbinom jer smo, eto, meÄ‘u najsiromašnijim županijama u državi. Bog nam dao neprocjenjivo bogatstvo, a mi ne znamo to iskoristiti - kaže inženjer Nikola Širinić, čovjek koji godinama pokušava ukazati na taj apsurd. Ovaj put ponovno je zazvonio na uzbunu uoči velikog sastanka o vodi u Rovinju gdje će se 17. svibnja na “Festivalu vode” okupiti svi oni koji su prepoznali ovaj strateški resurs kojim, na sreću, obiluje Hrvatska. Inače, inženjer Širinić je uistinu “do grla u vodi”, još od vremena kada je bio skradinski gradonačelnik.

Trebalo je ići u Dubai

- Imali smo već sklopljene ugovore s Arapima. Postojali su svi uvjeti da se preko Elemesova pogona u Skradinu, koji ima potrebnu infrastrukturu, puni voda za Dubai i druge arapske zemlje. Za početak se radilo o poslu koji bi na godinu donosio 12 milijuna dolara. Za maleni Skradin to bi bio jackpot koji bi ga preporodio. Nažalost, zbog neriješenog vlasništva, posao s vodom “pao je u vodu” - kaže bivši skradinski gradonačelnik Nikola Širinić.

Zapravo, posao je propao zbog lobija koji su pogodovali da pogon Elemesa dođe u ruke kontroverznog Drage Mačeka.

- To je prošlost. U ovom trenutku valjalo bi se fokusirati na to kako, za početak, makar viškove vode iz Jaruge prodati državama koje žeÄ‘aju za vodom, a u isto vrijeme su enormno bogate i “kupaju” se u nafti. Najjednostavnije bi bilo izgraditi poseban vodovod kojim bi se podvodnim cjevovodom voda dopremala nedaleko od otoka Zlarina gdje bi se krcali tankeri. Svaka dva dana iz Šibenika bi mogao ići tanker nakrcan sa sto tisuća kubika voda, što bi donijelo zaradu od 30 milijuna dolara. Godišnje bi se moglo otpremiti najmanje 130 tankera i zaraditi 3,9 milijardi dolara. Šibenik bi imao novca “za bacanje“. Dio vode mogli bi puniti u stilizirane galone sa šibenskim oznakama što bi bila dodatna promidžba grada i Hrvatske, predlaže Širinić. TakoÄ‘er, dio tih količina vode, koje danas otječu u more, mogli bi donirati žednoj i siromašnoj Africi. Širinić je danas, inače, u mirovini i živi za glazbu kojom se bavi cijeli život, ali i za dan kada će Šibenik i ovdašnje vlasti spoznati da im je pred nogama pravo bogatstvo. Samo ga treba uzeti.

- Vjerujem da će do toga ipak doći, a kada se to dogodi, priredit ću feštu za pamćenje - kaže Širinić.

Što na sve to kažu u Šibeniku?

- Točno je da se radi o velikom resursu koji bi valjalo iskoristiti. I u najtežim hidrološkim prilikama Šibenik nije oskudijevao u vodi. Ova tema do sada nije ozbiljno bila u fokusu lokalnih vlasti. Ako bi i došlo do toga, valjalo bi jedino voditi računa da time ne ugrozimo ekosustav sliva rijeke Krke - kaže Petar Baranović, dogradonačelnik Šibenika i saborski zastupnik.

- Koliko znam, o ovoj temi nikada se ozbiljno nije razgovaralo, jer nitko nije došao s konkretnom idejom i planom. Uostalom, mi smo javno poduzeće čiji je zadatak da osigura kvalitetnu vodoopskrbu za 42 tisuće potrošača priključenih na naš vodoopskrbni sustav. O mogućnosti da se viškovi vode izvoze može se raspravljati samo na razini grada koji je vlasnik vodovoda - kaže Frane Malenica, direktor Vodovoda i odvodnje Šibenik.

Iako se, dakle, o eksploataciji pitke vode s izvorišta Jaruga u klasične komercijalne svrhe nije do sada ozbiljno razgovaralo, o tome je ozbiljno razmišljao Marko Ivanović, vlasnik sada već ugasle tvornice aluminija na Lozovcu, koja ima godišnju koncesiju na 130 milijuna litara vode godišnje.

Tehnički uvjeti na Lozovcu

- Imamo sve tehničke uvjete na Lozovcu za takav posao, ali bi se, navodno, morali riješiti “viška” bakterija u njoj - kaže Ivanović. Što se, pak, tiče spomenutog “viška bakterija”, jasno je da su one posljedica ljudskih aktivnosti na širem području sliva rijeke Krke. No, moguća zarada od vodenog biznisa bi bez teškoća mogla osigurati novce za potrebna ulaganja u zaštitu toga sliva. Širinić tvrdi da to uopće nije problem.

- Voda s ovog kao i drugih izvorišta na Krki je neupitne kvalitete. Uostalom, stanovnici šibenskog kraja je piju desetljećima i nitko, baš nitko, se do danas njome nije otrovao. To što su moćni “vodeni” lobiji u zemlji pravilnicima sve vode iz dalmatinskih izvorišta podveli pod stolne, novi je problem. Točno je da vode s ovdašnjih izvorišta sadržavaju nešto više bakterija. MeÄ‘utim, one se mogu uništavati ozonizacijom i drugim postupcima koji neće ugroziti njezinu neospornu kvalitetu. Bitno je da u njoj nema teških metala. I njezina tvrdoća je izvrsna. Zagrepčani piju vodu tvrdoće 24, a ova je 16. Zar nije glupo da vodu koju uzimate, recimo s Copića izvora ili nekih drugih izdašnih izvorišta na Krki ne možete, po aktualnim propisima, deklarirati izvorskom - pita se Širinić.

Svima je jasno da je vodenim velesilama voda već sada težak uteg oko vrata. Izvorišta već jesu, a sutra će biti još više meta moćnoga svjetskog kapitala. Hrvatska bi hitno morala stvoriti pretpostavke da to nacionalno blago uistinu (p)ostane nacionalno. Ustavnim zakonom bi trebalo izričito zabraniti mogućnost da ona, bilo izravno, bilo preko domaćih jataka, postane plijenom multinacionalnih kompanija. Takvo uporište može naći u Europskoj direktivi o pitkim vodama. Poput Norveške, koja novac dobiven prodajom nafte iz Sjevernog mora pretače u dobrobit svih Norvežana, i Hrvatska bi mogla krenuti tim stopama.

MARIJAN DŽAMBO

Tržište teško 1,5 milijardi kuna

Hrvati godišnje popiju 327 milijuna litara flaširane vode koliko u nepuna tri i pol dana s izvorišta Jaruga nepovratno isteče u more. Tržište flaširane pitke vode u Hrvatskoj “teško” je 1,5 milijardi kuna.

 

KanaÄ‘ani ‘piju’ led s Aljaske

U svijetu se odavno trguje vodom. Njemačka je kupuje u Švicarskoj, Danska u Norveškoj, SAD u Kanadi... S Aljaske se godišnje transportira 68 milijardi litara vode iz leda na flaširanje u Kanadu. Francuska ima više od 200 domaćih brendova flaširanih voda, Njemačka čak 450, Španjolci oko 170. Talijani sa 600 vlastitih brendova su vodeći u Europi u konzumiranju flaširane vode, jer svaki Talijan godišnje popije oko 190 litara. Industrija flaširane vode je jedan od najuspješnijih sektora u Indiji. Na japanskom tržištu postoji oko 500 različitih brendova. Zanimljivo je da SAD ima samo oko 100 domaćih brendova flaširane vode, dok se ostatak uvozi iz cijelog svijeta.

 

Arapi i Kinezi najveći kupci

Rekordni porast potrošnje flaširane vode bilježi Libanon, Ujedinjeni Arapski Emirati i Meksiko. Procjenjuje se da će Kinezi uskoro biti najveći potrošači flaširane vode u svijetu

 

Već se ratovalo

Već su voÄ‘eni neki ratovi zbog vode. Izrael je 1967. godine šest dana ratovao sa Sirijom i osvojio Golansku visoravan, na kojoj je Galilejsko jezero s kojeg Izrael osigurava 30 posto svojih potreba vode.

 

Petina čovječanstva bez ispravne tekućine

Više od 1,2 milijardi ljudi ili petina čovječanstva nema mogućnost stalnog korištenja zdravstveno ispravne vode. U svijetu zbog zdravstveno neispravne vode godišnje umire prosječno 15 milijuna ljudi, poglavito djece. Procjenjuje se da oko 2,5 milijardi ljudi nema osnovnih uvjeta za higijenske potrebe.


Recent Nautical News Entries

Rafael Nadal kupio poljski katamaran

Rafael Nadal prodaje svoju jahtu Monte Carlo 76 dugu 23 metra za 2,6 milijuna eura.

July.23.2019

Nimbus W9 - zvijer za vikend

Nimbus W9 motorni brod godine!

July.02.2019

Jedrilica koja se puni besplatno i nimalo ne zagađuje okoliš

Jedrilica koja se puni besplatno, čuva more i nimalo ne zagađuje okoliš - zvuči savršeno?

June.03.2019

Novi Deluxe Superior brod "Nautilus"

19 luksuznih kabina osigurava smještaj za 38 putnika.

May.13.2019

U Splitu otvoren 21. Croatia Boat Show

Na splitskoj Zapadnoj obali u četvrtak je otvoren 21. međunarodni "Croatia Boat Show" koji je okupio više od 300 izlagača iz 25 zemalja svije

April.15.2019