Veliki kitovi tjednima plivaju oko Visa: Pogledajte neman od oko 16m

•  April.30.2012
•  24 Comments

Foto: www.facebook.com/blueworldinstitute

TIJEKOM proteklih tjedana brojni su ribari dojavili kako su u blizini otoka Visa uočili ogromnog kita. Navodno ih ima čak nekoliko. Djelatnici Instituta za istraživanje i zaštitu mora "Plavi svijet" uspjeli su snimiti jednog od njih te su izvijestili javnost kako je riječ o kitu veličine 15 do 16 metara.

"Tijekom posljednjih dvadesetak dana Plavi svijet je primio nekoliko dojava o opažanjima velikog kita u području Visa. Prvo opažanje bilo je 12. travnja kada su kita u Viškom kanalu opazili ribari sa nekoliko koćarica. Nakon toga, 22. travnja dobili smo dojavu i snimke o opažanju nekoliko velikih kitova u blizini viške uvale te sa sjeverne strane otoka Visa i prema otoku Sv. Andriji", izvijestili su iz Instituta za istraživanje i zaštitu mora "Plavi svijet".

Veliki kit u Jadranu - ništa čudno

"Veliki kit, Balaenoptera physalus, druga je po veličini životinja na svijetu. Vrsta živi u gotovo svim morima i oceanima svijeta. Njihova veličina u Sredozemnom moru uglavnom je do 20 metara, a najveći zabilježeni primjerak imao je 25,6 metara. Veliki kitovi trajno obitavaju u Sredozemnom moru i jedina su populacija koja ne poduzima opsežnije migracije prema polarnim područjima tijekom ljeta radi hranjenja. Upravo zbog te relativne izoliranosti i malog broja jedinki koje ulaze i/ili izlaze iz Sredozemlja u Atlantski ocean, sredozemna populacija i genetički je različita od atlantske. Procjenjuje se da njihov broj u Sredozemnom moru nije veći od nekoliko tisuća što ovu populaciju čini ugroženom", pojašnjavaju iz "Plavog svijeta".

"U Sredozemnom moru veliki kitovi obitavaju uglavnom u zapadnom dijelu, dok pojavljivanje u istočnom dijelu rijetko. U Sredozemnom moru veliki kitovi u većem broju tijekom ljeta pojavljuju se u Ligurskom moru u koje dolaze zbog pojave velike količine planktonskih račića kojima se hrane. MeÄ‘utim, poznavanje njihove distribucije u ostalim dijelovima godine, kada napuštaju Ligursko more, relativno je slabo. No i područje Jonskog, Tirenskog i južnog Jadranskog mora od važnosti je za velike kitove jer se i u tim područjima bilježe njihova opažanja. Stoga, iako nam se čini kako kitovi ne žive u Jadranu, s obzirom da ih u blizini otoka i uz obalu rijetko susrećemo, pojavljivanje velikih kitova u Jadranu nije čudno. Dapače, njihovo se pojavljivanje bilježi redovito, svake godine, iako još uvijek nemamo dovoljno informacija o tome postoje li odreÄ‘eni periodi godine kada se u Jadranu veliki kitovi pojavljuju u većem broju. TakoÄ‘er, informacije o njihovom ponašanju i razlozima ulaska gotovo potpuno su nam nepoznati", dodaju.

"Potrebno je naglasiti kako su kitovi miroljubivi i za ljude potpuno bezopasni u slučaju da ih ne uznemiravamo i proganjamo"

"Tijekom istraživanja u području Visa, istraživači Plavog svijeta u proljeće 2007. već su zabilježili i promatrali jednog velikog kita. Jedinka, duga oko 11 do 12 metara tada se aktivno hranila uz površinu. Ipak, ovogodišnji veći broj opažanja u području Visa ponukao nas je da pokušamo utvrditi razlog pojavljivanja i duljeg boravka velikih kitova u području Visa. S obzirom da Plavi svijet u ovom akvatoriju (Vis, Hvar, Lastovo) već pet godina provodi istraživanje rezidentne zajednice dobrih dupina, područje nam je dobro poznato. Pojava velikih kitova ove godine poklopila se i sa početkom istraživačke sezone u području Visa te je prvi izlazak na more u ovoj sezoni istraživački tim Plavog svijeta posvetio potrazi za velikim kitovima. Cilj nam je bio utvrditi podatke o veličini i aktivnosti životinja", izvijestili su iz "Plavog svijeta".

"Nakon dva sata potrage, istraživači su opazili velikog kita u blizini sjeverne strane otoka Visa. Odrasla jedinka, čiju veličinu smo procijenili na 15 do 16 metara, bila je u dobroj formi. Na koži nije bilo većeg broja parazitskih rakova (Pennella sp.) što nas je dodatno uvjerilo u dobro stanje životinje. Tijekom gotovo dva sata promatranja, ponašanje kita upućivalo je da se hrani i/ili traži hranu. S obzirom da se kod kitova, kao i kod dupina, po fotografijama tijela (leÄ‘a, peraja, glave i slično) mogu razlikovati pojedine životinje, fotografije koje smo napravili poslali smo kolegama u Italiji kako bi ih usporedili sa fotografijama jedinki u njihovim katalozima. Moguća pozitivna identifikacija rasvijetlila bi dio ponašanja i migracijskih putova velikih kitova u Sredozemnom moru", dodaju.

"Na kraju, potrebno je naglasiti kako su kitovi miroljubivi i za ljude potpuno bezopasni u slučaju da ih ne uznemiravamo i proganjamo. Svi kitovi u Hrvatskoj zakonom su zaštićeni te je zabranjeno njihovo proganjanje, maltretiranje i uznemiravanje. S obzirom da su kitovi ugrožena vrsta, pozivamo vas da nam dojavite svoja opažanja te da nam, ako ste u mogućnosti, pošaljete svoje fotografije i video snimke jer ćete nam tako pomoći da prikupimo podatke potrebne za razumijevanje njihovog života u Jadranskom moru", poručili su za kraj iz "Plavog svijeta".