Prvi hidroavioni za naše otoke poletjet će već ovoga ljeta

•  April.16.2012
•  24 Comments

Konačno se kreće: deset godina od prve inicijative Hrvatska starta s projektom uspostave hidroavionskih veza na Jadranu, a prema očekivanjima prvi se letovi iz baza u Dubrovniku i Splitu planiraju već do ljeta ove godine!

Dvije južne hrvatske županije ozbiljno su shvatile važnost 34 milijuna eura teškog projekta, prionuvši rješavanju opsežne dokumentacije na ishoÄ‘enju lokacijskih dozvola i koncesija. Ulog je velik, a dobitak neosporan - kaže dr.sc. Srećko Favro, uvaženi stručnjak, sudski vještak i konzultant za pomorski promet, napominjući kako usprkos tome još niti jedna koncesija nije dobivena. Dok se nekoliko njih ne izda, na ledu su i velika inozemna sredstva. To samo nepotrebno i vrlo nelogično oteže realizaciju projekta, koji bi u punu snagu trebao doći do ljeta sljedeće godine.

Turistički letovi

- S mrežom od 18 hidroavionskih pristaništa na obali i otocima, koje je kao i cjelokupnu investiciju zajamčio nositelj posla, njemačka tvrtka “European Coastal airlines”, Hrvatska dobiva infrastrukturni projekt osiguranja cjelogodišnjeg javnog prometa, te uslugu ljetnih turističkih letova. Za odmrzavanje sredstava čeka se samo još jedna bitna stavka, pojačani angažman u još nekoliko lučkih uprava, posebice onih sa sjevera našeg Jadrana.

Uz njihovo pridruživanje već probuÄ‘enim lučkim upravama s juga, projekt bi naglo krenuo, doslovce put neba - kaže dr. Favro. Osim javnog prometa na relacijama hrvatsko kopno - otoci, te Hrvatska - inozemstvo, hidroavioni bi obavljati i hitne medicinske letove, zaštitu i spašavanje, nadzor mora... O važnosti ideje govori i činjenica da se za njega svojedobno osobno zauzela istaknuta njemačka političarka Angela Merkel, te, kako doznajemo, nedavno kod premijera Zorana Milanovića i njemački veleposlanik.

- U Dubrovniku, Korčuli i Lastovu uz veliku asistenciju dožupana Frane Skokandića, već su utvrÄ‘ene lokacije i pokrenut postupak za ishoÄ‘enje koncesija. Pomaci idu i u Splitu i Visu, gdje takoÄ‘er očekujemo učinkovitu realizaciju. Nadamo se da će se projektu što promptnije pridružiti i ostali gradovi, posebice na sjeveru. Brzina je bitna jer bez još nekoliko koncesija, za postavljanje hidroavionskih pristaništa, takozvanih pontona u lukama, investicijsko ulaganje ostaje zamrznuto. Nema smisla više čekati, investitor je tu, avioni su spremni, osigurana je i suradnja s TUI-om. Priliku kao što je ova nipošto ne smijemo propustiti – kaže Favro.

Ponton za ukrcavanje putnika u Dubrovniku

Veliki preokret

Upozorava s punim pravom, Hrvatska se treba probuditi, moderni život donosi brzinu, putnici nemaju vremena za bacanje. Dugi redovi za ukrcaj u trajektima, a ni višesatne vožnje do otoka, primjerice Lastova do kojeg se brodom vozi i po šest sati, nisu dobrodošli. Hidroavioni bi donijeli preokret, uštedjeli vrijeme, smanjili trošak i osigurali veliku dozu komfora. Upravo zato i investitor, ali i brojni naši stručnjaci gromoglasno navijaju za bržu realizaciju projekta, koji uz već osigurana sredstva ne mora trpjeti desetogodišnju poslovičnu anemiju vodećih ljudi nekih naših lučkih uprava.

- Uspostavom hidroavionske veze unapreÄ‘uju se i životni uvjeti i gospodarstvo na otocima, a gdje je tek unapreÄ‘enje turističkog proizvoda na Jadranu, zasnovanog na brzoj i efikasnoj povezanosti izmeÄ‘u mjesta na otocima i obale. Projekt, nasreću, ima snažnu podršku resornog ministarstva, a podržala ga je i Vlada. MeÄ‘utim, još uvijek nije od Ministarstva prometa potvrÄ‘ena operativna mogućnost korištenja hidroaviona, kao što je bilo certificirano 2002. na obavljenim pokusnim letovima. Preciznije rečeno, slijetanje na 300 metara od obale, a bliže po posebnom odobrenju, te daljnjem prometovanju hidroaviona kao brodice – kaže dr. sc. Srećko Favro.

Tko je dr. Srećko Favro?

Dr.sc. Srećko Favro osim svojeg stručnog rada predaje na Ekonomskom fakultetu u Splitu i Pomorskom fakultetu u Kotoru, te Sveučilištu u Novom Sadu i Wessex institute of Technology u Southamptonu. S dr.sc.Mirjanom Kovačić izdao je knjigu Nautički turizam i Luke nautičkog turizma. U Bolu ove godine organizira II konferenciju o održivom razvoju otoka. Favro je moderator modula Nautički turizam na REXPO meÄ‘unarodnom sajmu investicijskih projekata za Jadransku regiju.

Za 26. travnja najavljuje sjednicu Saborskog odbora za turizam na temu nautičkog turizma. Na njoj će biti moderator kao i 2005-e, kada je sjednica istog odbora na ovu temu pokrenula izradu Studije i strategije razvitka nautičkog turizma. Ove je godine angažiran kao konzultant za nautički turizam crnogorske vlade za izradu Prostornog plana upravljanja obalnim pojasom, a nakon toga u pripremi je i Strategija razvitka NT Crne Gore.