
Još nismo zaboravili velike probleme koje su prouzroÄile rekordno obilne snježne oborine u Dalmaciji prošle veljaÄe. Možda i više od samih vremenskih (ne)prilika, više je prašine digla opća nespremnost pojedinih gradova ili podruÄja u Dalmaciji za višednevne snježne oborine. Na pitanje javnosti odakle takav stupanj nespremnosti i neorganiziranosti, pojedini politiÄari i dužnosnici izjavili su da se tako teški vremenski uvjeti nisu mogli predvidjeti i da se radi o izvanrednim okolnostima.
Toga mjeseca hladnoća i snijeg otežali su svakodnevni život, no sve se do ožujka pretvorilo samo u "lanjski snijeg" i naglo proljetno zatopljenje nagnalo nas je da brzo zaboravimo nedaće sa snijegom, ledom i hladnoćom.
Tek što smo doÄekali sunÄane i tople proljetne dane, na vidjelo sve više izlazi druga opasna meteorološka pojava - suša! Za razliku od obilnog snijega, dugotrajna suša nosi kudikamo veće posljedice za ljude, prirodu i gospodarstvo.
Na našem portalu već smo prije nekoliko dana pisali o suši u Dalmaciji i Hrvatskoj, te smo se prisjetili najvećih suša koje su pogodile naše podruÄje zadnjih nekoliko desetljeća. ÄŒlanak možete proÄitati OVDJE.
Aktualna suša u Dalmaciji poÄela je još u sijeÄnju 2011. godine. Od 12 mjeseci, u Äak 9 palo je manje oborina od normale. U Splitu prosjeÄno godišnje padne 825 litara oborine po metru kvadratnom. 2011. godine palo 584 litara što predstavlja 70,8% uobiÄajene koliÄine oborina koje padnu u jednoj godini. O tome koliko je sušna bila 2011. najbolje govori podatak da je podruÄje cijelog Jadrana po službenoj klimatološkoj kategorizaciji spalo u kategoriju "ekstremno sušno". Bez obzira na tako loše stanje s oborina prošle godine, posljedice suše nisu bile katastrofalne. To se prije svega može objasniti da je sušnoj 2011. prethodila ekstremno kišna 2010. Te je godine u Splitu palo Äak 1126 litara kiše po metru kvadratnome što predstavlja 136% uobiÄajene koliÄine oborina. Ukratko, suša 2011. godine na terenu nije došla do punog izražaja zbog rekordno kišne 2010. godine.
Ove godine takvu "zalihu" nemamo. Podaci o oborinama u prva tri mjeseca ove godine daju razloga za zabrinutost, a kada se tome dodaju najave meteorologa i klimatologa da nas suša oÄekuje i slijedećih šest mjeseci postoji opravdan razlog za upozori na moguće katastrofalne posljedice suše.
U priloženoj galeriji pogledajte zanimljivu analizu oborina u Splitu 2010, 2011 i 2012. godine. Na grafovima je svake godine naznaÄena prosjeÄna koliÄina oborina koje padne u svakom pojedinom mjesecu (plavi stupci), te višak ili manjak oborine zabilježen po mjesecima (crveni stupci).
U prva tri mjeseca ove godine palo je samo 64,5mm oborine. Višegodišnji prosjek za prva tri mjeseca u godini iznosi 226,5mm što znaÄi da je do sada palo samo 28,5% od oborinskog prosjeka. Ne samo da se nastavila suša iz 2011. nego se ona intenzivirala. Prije nekoliko dana Zoran Vakula iMarko VuÄetić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda istupili su u javnost sa sezonskom prognozom za proljeće i ljeto 2012. Prema njihovoj prognozi suši se ne vidi kraj.
- Vrlo sušno, u većini Hrvatske Äak i ekstremno sušno vrijeme kakvo je bilo u 2011. godini, gotovo sigurno će se nastaviti i u prvoj polovini 2012. godine, vjerojatno Äak i u trećoj Äetvrtini godine, do rujna, do kada trenutaÄno postoje prognoze po mjesecima - upozorio je Vakula.
Posljedice suše već su sada vidljive u poljima, ali se vide i u razinama vodostaja rijeka i jezera koji su već sada vrlo niski pa hidroelektrane u Dalmatinskog zagori rade s ograniÄenim kapacitetom. Ostvare li se spomenute sezonske prognoze o nastavku velike suše, dalmatinskoj poljoprivredi, energetskom sektoru, turizmu ali i brojnim kućanstvima prijete velike nestašice vode. Bitno je naglasiti da je sezonska prognoza, kakva je primjerice prije nekoliko dana objavljena u hrvatskim medijima, još u eksperimentalnoj fazi i nema "zavidan" stupanj ostvarivosti. Ono što je sigurno je da trenutno vlada velika suša, a hoće li se ona nastaviti u ostatku proljeća tek ćemo vidjeti. Službene sezonske prognoze predviÄ‘aju da hoće.
Samo da od strane odgovornih sutra opet ne Äujemo "nije se moglo znati".
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020