U ACI ulaze mirovinski fondovi, osiguravatelji, brodari i hotelijeri

•  April.08.2013
•  24 Comments

Adriatic Croatia International Club (ACI) ipak će ostati u državnom vlasništvu s kontrolnim paketom države, a u njegovo vlasništvo ući će domaći mirovinski fondovi, osiguravajuća društva, domaći brodari i turističke tvrtke. To nam je u petak potvrdio Bruno Bonifačić, predsjednik uprave ACI-ja, dodajući kako bi se tim novcem financirala izgradnja novih vezova i marina. 

TakoÄ‘er se razmatra i mogućnost da se ACI dokapitalizira nekim nekretninama bivše JNA koje bi služile kao turistički sadržaji. Kada je riječ o tim vojnim nekretninama, u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom rečeno nam je kako se radi o lokacijama na Visu, Lastovu, u Trogirskom zaljevu, Privlačkoj vali, Malom i Velikom Lošinju, Molatu i Puli. 

Nove luke

– Naš Ured uključen je u traženje lokacija za nove luke kojima bi se tom trgovačkom društvu pomoglo u poboljšanju poslovanja. Opredjeljenja smo da bi ACI svakako trebao ostati u vlasništvu Republike Hrvatske zbog svog velikog značenja – kazao nam je tim povodom Mladen Pejnović, ravnatelj DUUDI-a, a i Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, potvrdio nam je kako će ACI ostati u vlasništvu države.

Bonifačić nam je rekao kako će dokapitalizacija ACI-ja imati dva kruga - prvo će država ACI dokapitalizirati kroz nekretnine, a potom će se takav ACI povećane vrijednosti otvoriti za dokapitalizaciju ulagačima s dugačkim vremenskim horizontom ulaganja koji nisu “burzovni špekulanti na kratke staze”. 

– ACI se ne može dati u koncesiju drugima subjektima, jer mi isto tako imamo koncesije nad pomorskim dobrom kao i svi drugi ulagači. Koncesijom nad ACI-jem netko bi dobio jednim potezom 22 koncesije na 22 pomorska i javna dobra na strateškim lokacijama. Bilo bi to “zaobilaženje” ne samo slova već i duha hrvatskih zakona i interesa epskih razmjera – rezolutno je iznio svoje stavove predsjednik uprave ACI-ja. 

Prema njegovim riječima, dokapitalizacija je toj tvrtki potrebna zbog ulaska u novi razvojni ciklus. 

– To uključuje potrebe obnove i modernizacije postojećeg sustava od 21 marine i jednog privezišta, te ulazak u nove projekte, a prvi projekt je marina Slano koja se otvara sljedeće godine kao 22. u našem lancu, s tim da je u planu je još osam novih marina i nove mreže od 12 sidrišta s tzv. inteligentnim bovama kao novim tehnološkim rješenjima.

Davno sagrađeno

Problem kod ACI marina leži u tome da su gotovo sve sagrađene davno (prije 25 do 30 godina), a u međuvremenu se premalo ili mjestimice neefikasno ulagalo u podizanje kvalitete gatova, riva i vezova.

Zbog toga se velik broj ACI marina ne može usporeÄ‘ivati s marinama izgraÄ‘enim posljednjih 10-tak godina – upozorava Bonifačić i dodaje kako je veliki problem to što je većina vezova u našim marinama zbog godine izgradnje predviÄ‘ena za manja plovila - s izuzetkom ACI Cresa koji ima nešto veći razmak izmeÄ‘u gatova.