Ulaganje u razvoj riječke luke

•  March.17.2013
•  24 Comments

Ono što je vladi Ivice Račana bila izgradnja mreže autocesta, to je sadašnjoj vladi razvoj riječkog prometnog pravca i željezničke infrastrukture, rekao je pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić na okruglom stolu pod nazivom »Riječki prometni pravac i mogućnosti njegove bolje gospodarske valorizacije«, održanom u HGK-ŽK Rijeka.

Tome svjedoči i činjenica da je 14. lipnja prošle godine Vlada osnovala Povjerenstvo za željeznicu kojemu je na čelu premijer Zoran Milanović, rekao je Antešić predstavljajući okupljenima strateške odrednica Republike Hrvatske prema razvoju riječkog prometnog pravca.

Za razvoj riječkog prometnog pravca, istaknuo je, ukupno treba osigurati oko 4,3 milijarde eura, za niz projekata na tri glavna dijela pravca.
Prva i najvažnija je riječka luka, i pod tim podrazumijevam područje od Raše do Crikvenice, druga je pruga od Rijeke preko Zagreba do maÄ‘arske granice i treća je Zagreb, kao srednjoeuropsko čvorište povezano s europskim prometnim pravcima, prvenstveno koridorom deset Salzburg-Zagreb-Beograd-Sofija, te, naravno, koridorom 5b Botovo-Zagreb-Rijeka. Tu je i poveznica prema Grazu i dunavskim koridorom. Vidimo da je Rijeka tu na izuzetno geostrateški važnom položaju, što je prepoznato prije stoljeća i pol izgradnjom pruge prema Rijeci i luke, rekao je Antešić.
Od konkretnih mjera koje se poduzimaju za razvoj riječkog prometnog pravca istaknuo je rekonstrukciju i dogradnju pruge između Rijeke i Zagreba koja će biti dovoljna da zadovolji potrebe kontejnerskih terminala na Brajdici Zagrebačkoj obali.

Kompletna dionica Skradnik-maÄ‘arska granica je u fazi projektiranja, na dionici Dugo selo Križevci počinju radovi, dio radova nedavno završen na Zagrebačkom kolodvoru, a važno je reći da se dobar dio financira strukturnim fondovima EU. Na postojećoj pruzi Skradnik – Rijeka osigurat će se kapacitet potreban za Brajdicu i Zagrebačku obalu od 13 milijuna tona godišnje i brzina teretnih vlakova od 120 kilometara na sat. Kada riječka luka privuče više tereta i približi se maksimumu kapaciteta dvaju terminala i rekonstruirane pruge, gradit će se i novi kapaciteti na otoku Krku, te nova, takozvana ravničarska pruga. Dokumentacija za tu prugu trebala bi biti gotova u roku od tri godine i spremna da se ponudi potencijalnim investitorima. To bi trebali biti veliki svjetski operateri koji mogu osigurati dovoljno tereta, rekao je Antešić.

O strateško-taktičkim osnovama riječkog prometnog pravca na skupu je govorio dekan Pomorskog fakulteta SerÄ‘o Kos, predstavivši znanstvene osnove na temelju kojih Republika Hrvatska mora sve svoje strateške ciljeve usmjeriti ka prebacivanju tokova tereta izmeÄ‘u Dalekog istoka i Europe sa sjevernih koridora i luka poput Rotterdama i Hamburga, na južnu rutu.

Moramo imati na umu da su tu, uz Rijeku, u igri i Kopar i Trst. Zato ne možemo govoriti o riječkom prometnom pravcu, nego o jadranskom prometnom pravcu, a samo vlastitom sposobnošÄ‡u možemo s njega teret povući prema Rijeci. Logika profita kaže da će se to prije ili kasnije dogoditi, jer je prijevoz tereta morem izmeÄ‘u četiri i šest dana kraći do Sjevernog Jadrana nego do sjevernoeuropskih luka, ali tek kad se steknu uvjeti, što podrazumijeva izgradnju prometne infrastrukture, rekao je Kos.