Škverovi će morati vratiti sav novac uložen u sanaciju


 

Hrvatski su graÄ‘ani na referendumu podržali ulazak Hrvatske u Europsku uniju, ali hrvatski put prema punopravnom članstvu još nije gotov. 

Zanimalo nas je što o rezultatima referenduma, kao i o završetku procesa stupanja Hrvatske u punopravno članstvo EU-a, misli jedan od najvažnijih ljudi u tom procesu –Štefan Füle, član Europske komisije iz ÄŒeške, zadužen za proširenje i europsku susjedsku politiku.

Gospodine Füle, kao član Europske komisije zadužen za proširenje, pretpostavljam da ste zadovoljni što je oko dvije trećine hrvatskih graÄ‘ana koji su glasovali na referendumu podržalo članstvo Hrvatske u EU-u. Kako se osjećate s obzirom na to da su hrvatski graÄ‘ani rekli “da” Europskoj uniji?

– To je vrlo pozitivan korak i smatram vrijednim što je vrlo visok postotak hrvatskih graÄ‘ana glasovao na referendumu za pristup EU-u. Oni su otvorili vrata za završnu fazu koju Hrvatska mora proći da bi postala članica.

Svi su mogli dati glas

MeÄ‘utim, nizak odaziv birača, manji od 44 posto, te činjenica da je samo 29 posto od ukupnog broja upisanih birača zapravo glasovalo za ulazak Hrvatske u EU, može biti razlog za zabrinutost. Vjerujete li da bi i nacionalna tijela i sama Unija trebali unaprijediti praksu informiranja graÄ‘ana o EU-u u procesu proširenja? 

– Sudjelovati ili ne, to je odluka svakog hrvatskog graÄ‘anina. Pretpostavljam da nesudjelovanje takoÄ‘er znači izražavanje mišljenja. Najvažnije je da su svi hrvatski graÄ‘ani imali mogućnost dati svoj glas, svaki od njih mogao je donijeti svoju vlastitu prosudbu. Za mene je najvažnije da su dvije trećine birača glasovale pozitivno za Hrvatsku u Europi, da EU bude jači s Hrvatskom kao punopravnom članicom. Referendum je održan nakon nekoliko godina intenzivnih priprema Hrvatske za članstvo u EU-u. Pratio sam novine u Hrvatskoj i vidio dosta žive rasprave o prednostima i nedostacima članstva u Uniji. Dakle, u javnom prostoru je bilo puno informacija i argumenata.

Prije nego što postane punopravna država članica EU-a, Hrvatsku će motriti Europska komisija, posebno u pitanjima koja se odnose na pravosuÄ‘e i temeljna prava, pravdu, slobodu i sigurnost, kao i tržišno natjecanje. Kakva je procedura monitoringa? Vidite li u ovom trenutku neke značajne probleme u ispunjavanju obveza Hrvatske, koji se mogu spomenuti u proljetnom izvješÄ‡u Europske komisije?

– Referendumom se otvara put za proces ratifikacije u Hrvatskoj i EU-u. U meÄ‘uvremenu, posao se nastavlja jer još uvijek postoji niz pitanja za koje očekujemo da će ih hrvatske vlasti riješiti prije ulaska u EU.

Europska komisija će nastaviti davati potporu Hrvatskoj u njezinim naporima, kao i monitoring na šestomjesečnoj osnovi, kako bi se hrvatskim graÄ‘anima i graÄ‘anima Unije pokazalo da je Hrvatska 1. srpnja 2013. godine spremna preuzeti odgovornosti i prava kao 28. članica EU-a. 

To znači da u područjima koja ste spomenuli, a posebno borbi protiv korupcije, reformi pravosuđa i restrukturiranju brodograđevne industrije, treba nastaviti napredovati.

Mislite li da će uspjeti ovaj krug privatizacije hrvatskih brodogradilišta koja su u teškoćama? Postoji li sada neki, barem teoretski moguć, način restrukturiranja brodogradilišta od strane države ako proces privatizacije ne uspije?

– Hrvatska će morati osigurati restrukturiranje svojih brodogradilišta da bi imala održiv sektor brodogradnje u EU-u. U lipnju 2011. godine EU i Hrvatska su se složili oko zatvaranja pristupnih pregovora u poglavlju 8 o tržišnom natjecanju na temelju odreÄ‘enih obveza koje je Hrvatska preuzela u vezi s restrukturiranjem brodogradilišta u teškoćama. Hrvatska je odlučila restrukturirati svoja brodogradilišta privatizacijom. 

Ove obveze sada stoje u Ugovoru o pristupanju. Prema Ugovoru o pristupanju Hrvatske, nakon pristupanja Europska komisija će narediti Hrvatskoj da uzme natrag svu pomoć koju je za sanaciju i restrukturiranje dala od 2006. godine ako do tada ne budu potpisani privatizacijski ugovori.

Kohezijski fond

Iz perspektive Europske komisije, je li prihvatljivo da se financijska omotnica Hrvatske iz Kohezijske politike ne smanji u financijskom razdoblju Europske unije nakon 2013. do kraja 2020. godine, nego da ostane onakva kako je dogovoreno u pregovorima?

– Na temelju završenih pregovora, Hrvatska će biti neto primateljica iz proračuna EU-a, posebno zahvaljujući značajnim sredstvima iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda za potporu ekonomskom razvoju i otvaranju novih radnih mjesta širom zemlje. 

U definiranju financijskog paketa, Hrvatska je imala tretman kao i prethodne zemlje kandidatkinje. Ali, rezultati pregovora ne prejudiciraju odluke o budućem višegodišnjem financijskom razdoblju.

Recent Nautical News Entries

Pristajanje bez muke i stresa uz pomoć virtualnog odbojnika

Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama

February.10.2020

29. zagrebački sajam nautike

Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte

January.21.2020

Taiga na struju juri čak 104 km/h

Taiga na struju juri čak 104km/h.

December.16.2019

S Otvorenim morem besplatno na nautički sajam

Najveći nautički sajam u ovom dijelu Europe - Biograd Boat Show - i ove godine obara rekorde. Organizatori iz tvrtke Ilirija najavljuju 400 izlagač

October.18.2019