Jadroplov i Brodosplit na jednom brodu izgubili 20 milijuna dolara?

•  January.30.2012
•  24 Comments

Posao gradnje još jednog bulk carriera za Jadroplov u Brodosplitu je dočekan kao slamka spasa. Bio je to prvi novi ugovoreni posao nakon skidanja famozne bruxelleske zabrane ugovaranja novogradnji. Sretnu je vijest Splićanima prije otprilike godine dana pohitala otkriti premijerkaKosor, osobno. Toliko joj se žurilo da čak nije imala volje susresti se sa svojim splitskim HDZ-ovcima, koji joj takvu uvredu do dana današnjeg nisu oprostili.

Lijepa vijest da Brodosplit opet gradi ostala je, meÄ‘utim, u sjeni vrlo kompliciranog pregovora s Jadroplovom oko uvjeta gradnje. I jedna i druga firma su državne, no dogovor nije bilo ni malo lako postići. Ne zna se gdje je iskrsnuo problem jer je tadašnji šef Nadzornog odbora Kruno Peronja uvjeravao Index da Jadroplov može bez problema sam isfinancirati gradnju, no tada se otkrilo da su od Brodosplita tražili da plate tek kada se brod sagradi. Nešto kasnije se otkrilo da je Jadroplov u debeloj banani i da su poslovanje u 2010. godini završili sa gotovo 50 milijuna kuna minusa, piše Index.

Predsjedniku Uprave škvera SrÄ‘anu Kovaču vjerojatno je pozlilo od ambicija Peronje i društva. Sigurno je bacio jedan pogled kroz prozor na sablasno prazne navoze i pomislio. "Odakle pare? Odakle?" U Brodosplitu su se odlučili to sročiti kako nije uobičajeno da brodograditelj financira investitora. Može i tako. 

Kao nemalo iznenaÄ‘enje upravo je u to doba došlo i do promjene na čelu Jadroplova. Stipe Papić je šutnut zbog previsoke plaće, a na njegovo mjesto je uskočio šef komercijale Brodosplita Branimir Kovačić. Do jučer je prodavao, a sad će kupovati... 

Kad se napokon ugovor uglavio na nekih 36 milijuna dolara, došlo je do novih problema. Zašto 35, kad ne vrijedi toliko, vrijedi 20 posto manje, čule su se odmah prve kritike malih dioničara Jadroplova, kojima se nije dalo financirati opstanak hrvatske brodogradnje uz tako visoku kamatu.

Pitali su se prije godinu dana zašto toliko, a sada imaju još više razloga za zabrinutost, jer je, naime, tržišna vrijednost još nesagraÄ‘ene prinove u floti Jadroplova u meÄ‘uvremenu pala na tek 25 milijuna dolara. Da stvar bude gora, brod ugovoren za 35 milijuna, koji vrijedi tek 25 milijuna, splitski škver sagradit će uz troškove od gotovo 50 milijuna dolara! Uprava škvera prijavila je, naime, ukalkulirani gubitak od 60 milijuna kuna, no pitanje je hoće li i to biti dovoljno ili će na koncu gubitku trebati pridodati još koji milijun. Ako je suditi po onome što se ranije dogaÄ‘alo s gradnjom takvog tipa broda za Jadroplov, izglednija je ova druga kalkulacija.

Dakle, s ovako "kvalitetno" odraÄ‘enim poslom gube svi. I Jadroplov i Brodosplit, obje tvrtke u državnom vlasništvu. Dakle, porezni obveznici, tj. graÄ‘ani, koji će na kraju podnijeti teret promašenog menadžmenta. Šteta što neće podijeliti i njihove plaće, a ne samo financirati gubitak.

Ne kaže se zaludu. Država je najgori gospodar, a Jaca, koja je dopustila da se njezina bajka s početka priče pretvori u noćnu moru, najgora gospodarica. Ili joj matematika nije išla u školi? Moguće da je zapela na zbrajanju i oduzimanju, kada dopušta ovakvu situaciju.

Direktor Branimir Kovačić za Index je komentirao da će Jadroplov platiti koliko je pogoÄ‘eno i da su fluktuacije u tržišnoj vrijednosti broda uobičajene.

"Kada sam posljednji put gledao, mislim da je tržišna vrijednost bila oko 27 milijuna dolara, no to su uobičajene promjene vrijednosti na tržištu", kaže Kovačić.

Cijena raste i pada, no ono što je u Brodosplitu konstanta, to je totalni nedostatak perspektive. O restrukturiranju više nitko ni ne govori, stečaj se čini izglednijim no ikad. Mudro su prešućeni i vrtoglavi penali koji su zasigurno plaćeni jer je veliko tehnološko čudo, brod Piana, predan naručitelju sa zakašnjenjem od devet mjeseci, što znači da je Brodosplit za tri mjeseca iskočio iz ugovora. Prema Indexu dostupnim informacijama, Piana je zbog toga navodno plaćena 130 milijuna umjesto 150 milijuna eura.

Osim bulk carriera za Jadroplov, škverani su sa Nizozemcima ugovorili gradnju broda za prijevoz teških tereta. Malo će od toga biti koristi, ako sve ostane samo na tome. Dvije novogradnje, naime, predstavljaju tek jednu četvrtinu godišnjeg kapaciteta, a znajuć' da je rok gradnje broda oko dvije godine, škver bi trebao imati pod ugovorom najmanje 10-ak takvih novogradnji. Brod koji se gradi za Nizozemce zasad ima prijavljeni gubitak od 50 milijuna kuna, no škver će izvjesno prekoračiti prijavljene troškove i rokove isporuke pa je ukupnu štetu zasad i teško procijeniti, navode upućeni izvori.

Ne vidi se izlaz iz ove teške situacije, škver i dalje financira plaće za svojih 3.700 radnika, pa nije nikakvo iznenaÄ‘enje što je u takvoj, svakako posebnoj vrsti upravljanja firmom, cijena rada porasla u nebesa. U današnjoj brodograÄ‘evnoj industriji sve iznad 20 dolara po satu smatra se preskupim. Kako li samo u Brodosplitu zamišljaju biti kompetitivni sa svojih 42 dolara po satu?! Pitanje je bi li i prelazak na izradu najsofisticiranijih prometala, poput Space Shuttlea ili nečeg slično, za što, dakako nema ni tehnologije, ni kvalifikacije, opravdalo takvu skupu izradu. Vjerojatno ne. 

Što će sad napraviti Vlada Zorana Milanovića sa ovim problemom, ovom krompirušinom koja ih je dočekala iz Jacinog kipućeg lonca?!

Nije samo u pitanju revolt naroda zbog gubitka radnih mjesta, već i vanjsko-trgovinska bilanca. Kakav će nam izvoz bit' bez brodova? I ovako je nikakav. A tradicija, stečena znanja i iskustvo? Što će ti ljudi kad ostanu bez posla? Mnogo je pitanja, malo odgovora.