Invazija plovila na našu zastavu

•  January.24.2013
•  24 Comments

Vremena je malo i brzo prolazi, a posao obiman. Neizvjesno je da li će u propisanom roku sve biti zgotovljeno. A, šteta bi bila propustiti priliku za značajnom zaradom, prvenstveno u državnom proračunu. Riječ je o plovilima što se nalaze na stalnom vezu u Hrvatskoj, a registrirana su u inozemstvu, u zemljama svojih vlasnika.

Na taj način oni su ostvarili odreÄ‘ene pogodnosti, odnosno uštede, jer u svojoj zemlji nisu platili porez, eventualno i carinu, a nisu ni u Hrvatskoj, gdje su u statusu privremenog uvoza. Mnogima takvo stanje odgovara, ponajviše vlasnicima plovila i hrvatskim marinama, odnosno lukama nautičkog turizma koje ostvaruju zaradu od korištenja vezova i pružanja dodatnih usluga. Sve lijepo funkcionira, ali će za vlasnike plovila iz zemalja Europske unije još kratko trajati - do 1. srpnja i ulaska Hrvatske u europsku asocijaciju.

Potraga za jeftinijim

Tim činom, izmeÄ‘u ostaloga, Hrvatska postaje dijelom jedinstvene EU carinske unije. Za plovila registrirana u zemljama EU što se nalaze u privremenom uvozu u Hrvatskoj, mijenja se carinski status i njihovi vlasnici obvezni su, sukladno carinskom zakonodavstvu EU, podnijeti carinsku deklaraciju za puštanje u slobodan promet tih plovila uz plaćanje carine i PDV-a. Pred vlasnike se sada postavlja dilema – kome platiti porez i carinu, svojoj zemlji, Hrvatskoj ili nekoj trećoj zemlji članici EU, gdje registrirati plovilo, pod čijom će zastavom ubuduće ploviti?

Pri donošenju odluke, nema sumnje, dominantna će biti ekonomska računica, brod će se registrirati tamo gdje je jeftinije. Neki će, i to je sigurno, zadržati postojeći status, samo će promijeniti vez i otploviti izvan granica EU, potražiti novi stalni vez Crnoj Gori, Turskoj, možda i na drugoj strani Sredozemlja, u Tunisu ili Maroku.

Hrvatska vlada prihvatila je ideje i sugestije što su duže vrijeme dolazile iz »baze«, iz sektora nautičkog turizma, te donijela privremene mjere što bi trebale privući vlasnike tih plovila ih registriraju pod hrvatskom zastavom i upišu u očevidnik brodica, odnosno upisnik jahti.

Za plovila namijenjena sportu i razonodi što su u režimu privremenog uvoza najprije je smanjen PDV, u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja iznosi 5 posto, umjesto standardnih 25. Potom je promijenjena i carinska uredba, za ta plovila obračunavat će se carina po stopi od 1,7 ili 2,7 posto, umjesto 8 i 12 posto, s time što su carine osloboÄ‘ena plovila izgraÄ‘ena u zemljama EU, CEFTA-e, EFTA-e ili Turskoj, uz priložen dokaz o podrijetlu, formular EUR1 ili izjava na računu.

Sve je to, nema sumnje, privlačno vlasnicima plovila, toliko da i dalje ostanu na stalnom vezu u hrvatskim marinama i lukama nautičkog turizma. Prema procjenama iz nautičkih krugova, od smanjenog PDV-a i carine, hrvatska država trebala bi inkasirati 150 do 200 milijuna eura. Nešto će zaraditi i sa stavke naknade za upis plovila, nisu ni to beznačajni iznosi. Zaraditi će i ostali u lancu nautičkog poslovanja i posredovanja, odnosno zastupanja u sreÄ‘ivanju pravnog statusa. Na prvom mjestu su marine i luke nautičkog turizma koje bi trebale zadržati na vezu većinu plovila. Vlasnici plovila, takoÄ‘er, u Hrvatskoj trebaju platiti dozvolu za radiofrekvenciju, značajne prihode ostvariti će špediteri, ovlašteni prevoditelji, odvjetnički uredi, agencije i zastupnici koji će u ime vlasnika rješavati proceduru upisa.

Opsežna papirologija

Bez obzira na veličinu i vrijednost plovila, teško je povjerovati da će neki vlasnik doputovati u Hrvatsku i sam se upustiti u rješavanje opsežne papirologije. Prva zapreka je jezična barijera, a druga trajanje čitavog postupka. Zastupnici koji na tome već rade žale se da naše vlasti traže previše dokumenata, koji se prilažu u izvorniku ili ovjerenoj preslici, dok je isprave na stranim jezicima potrebno prevesti na hrvatski jezik kod ovlaštenih prevoditelja. Za uvozno carinjenje potrebno je priložiti osam dokumenata, za upis brodice 12, a jahte 14. Neke mora osigurati sam vlasnik, druge može za njega pribaviti opunomoćenik.

Je li je sve to potrebno, posebno hrvatski OIB za inozemne državljane ili tvrtke, pita jedan opunomoćenik i upozorava na nedostatak vremena. Prema njegovim riječima, za prikupljanje dokumentacije i upis jednog broda potrebno je 20 dana. On procjenjuje da će se u postupku carinjenja i registracije u Hrvatskoj naći oko 10.000 plovila, od 12.000 inozemnih što su u nas na stalnom vezu. Previše posla za kratak rok. Istodobno, njegovo produženje ne treba očekivati, budući da 1. srpnja Hrvatska postaje članicom EU. Eventualno, moguće ga je produžiti samo za mjesec dana.

http://novine.novilist.hr