Neželjeni preokret: Bruxelles poskupio spašavanje splitskog škvera

•  January.23.2013
•  24 Comments

Premda je povjerenik za tržišno natjecanje Europske unije Hoakin Almunia odobrio tekst ugovora o privatizaciji “Brodosplita”, a koji bi se trebao potpisati do kraja veljače, u Bruxellesu se dogodilo ono što, zapravo, ni Vlada, ali ni budući vlasnik splitskog brodogradilišta, samoborski DIV, nisu prvotno htjeli.

Oprez prema DIV-u

Naime, Bruxelles je naredio ujednačavanje financijske dinamike izmeÄ‘u Vlade i DIV-a u petogodišnjem razdoblju restrukturiranja “Brodosplita”. Prema programu restrukturiranja bilo je predviÄ‘eno da u prve dvije godine restrukturiranja, dakle 2013. i 2014., Vlada unese 1,2 milijarde kuna u splitsko brodogradilište. U zadnje tri godine rastrukturiranja, zaključno s 2017. godinom, bilo je planirano da DIV ispuni svoje obveze u visini od dvije milijarde kuna. 

No, sada se dogodio preokret. Vlada i DIV istodobno tijekom svih pet godina moraju ispunjavati svoje financijske obveze u procesu restrukturiranja. Ne samo to, ukupni trošak države se povećava s 1,2 milijarde kuna na 1,5 milijardi. Sukladno tome, i samoborski investitor DIV mora povećati svoj financijski udio u prvim godinama restrukturiranja. 

Prema ocjenama bolje upućenih u pregovore na relaciji Vlada - EK, čini se da su u Bruxellesu rezervirani prema financijskim sposobnostima DIV-a da u cijelosti izvrši svoje financijske obveze u restrukturiranju najvećega domaćeg brodogradilišta.

Oskudne službene informacije

Nikakvu službenu informaciju o detaljima odlaska u Bruxelles već danima nije moguće dobiti u Ministarstvu gospodarstva, osim zaključka kako je “napokon riješen slučaj ‘Brodosplita’”. Osim toga, nije moguće dobiti ni službenu informaciju mora li Državno odvjetništvo RH dati suglasnost na ugovor o prodaji državnog brodogradilišta.

Novih poslova - nema

Premda DIV još uvijek nije javno prezentirao ugovore s kojima će nastaviti brodogradnju na splitskim navozima, jasno je da konačno definiranje vlasničkog statusa “Brodosplita” može novom vlasniku olakšati put do novih poslova. Na navozima “Brodosplita” grade se samo dva broda, i to brodovi za prijevoz teških tereta. Osim splitskog, novih poslova nemaju ni druga domaća brodogradilišta.

Jedan od ključnih razloga nedostatka ugovora u Splitu jest nejasna vlasnička budućnost brodogradilišta koje se u privatizaciji nalazi već tri (pre)duge godine. Splitski škver, s više od tisuću radnika na tzv. čekanju i potpuno prazne knjige narudžbi, prolazi zasigurno svoje najteže poslovne trenutke. ÄŒinjenica da je Bruxelles odobrio kupoprodajni ugovor ne rješava budućnost “Brodosplita”. 

U cijeloj prvatizacijskoj trakavici sigurne su samo dvije stvari. Prvo, Vlada je privatnom vlasniku prebacila vrući politički i socijalni krumpir smanjenja broja radnika. Te, drugo, nadalje ostaje otvoreno ključno pitanje: gdje su novi poslovi koji život znače?