Hvar: Gradonačelnica Starog Grada minira investiciju vrijednu 150 milijuna eura

•  January.04.2013
•  24 Comments

Dok se potpredsjednik Vlade Branko Grčić silno trudi olakšati pokretanje investicija, pa gotovo na dnevnoj razini osniva razne agencije, povjerenstva i koordinacije, u njegovoj stranci i njegovoj županiji traje potpuno obrnut proces: gradonačelnica Starog Grada na otoku HvaruĐurÄ‘ica Plančić, inače i saborska zastupnica Grčićeve stranke, krenula je u bitku protiv novog Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, pišetportal.

Plan je predstavljen u prosincu i prošao je fazu javne rasprave s iznenaÄ‘ujuće malim brojem kritika i primjedbi: jedini ozbiljan problem nastao je upravo u Starom Gradu, gdje se skupina od nekoliko desetaka graÄ‘ana iz mjesta Vrbanje pobunila protiv lokacije turističke zone i - par mjeseci uoči lokalnih izbora - dobila potporu gradonačelnice. Plančić je najavila da će pokušati intervenirati u Ministarstvu prostornog ureÄ‘enja te da će kao članica Odbora za prostorno ureÄ‘enje nastojati organizirati čak i raspravu u Saboru.

Hvarani su, pojednostavljeno rečeno, podivljali zbog ukidanja turističke zone na svom zemljištu i otvaranja nove zone u blizini, gdje je sve već spremno za izgradnju luksuznog hotelskog kompleksa u vlasništvu britanske tvrtke Landmark. Traže vraćanje na staro stanje, iako su punih četrdeset godina imali priliku izgraditi hotele na svome zemljištu koje se nalazilo u graÄ‘evnoj zoni, a Britance koji su uložili 17,6 milijuna eura samo u kupnju terena žele spriječiti u investiranju izmeÄ‘u 150 i 200 milijuna eura.

Landmark je, inače, tvrtka kojoj su vlasnici Altima fond, odnosno moćna Deutsche banka te "jedan Britanac" - a o komu se radi, nikada nije objavljeno, jer su vrlo neskloni istupanju u medijima. Ipak, ulaganju na Hvaru pristupili su prilično studiozno pa su kupili čak 800 tisuća kvadrata atraktivnog zemljišta, i to nakon što su od lokalne vlasti dobili uvjeravanje da je zainteresirana za projekt, iako se kompleks koji namjeravaju graditi prostire tek na 300 tisuća četvornih metara.

Hrvatska javnost zapamtila ih je po zasad neuspješnom projektu sanacije bivše tvornice u Dugom Ratu i izgradnji još jednog turističkog kompleksa: punih šest godina traje proces u kojemu oni tvrde da ih država blokira i reketari, a nekoliko prošlih hrvatskih vlada lutalo je od potpune potpore do potpune zabrane radova. Predstavnici Landmarka za tportal su potvrdili da će u slučaju projekta na Hvaru, jednako kao i onoga u Dugom Ratu, britansko veleposlanstvo uputiti ozbiljan prosvjed Milanovićevoj vladi.

"Preslagivanje" turističkih zona u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije, odnosno izmjenama koje se usvajaju deset godina nakon njegovog donošenja, pokazalo je da se ambicije iz 2002. definitivno nisu ostvarile: od 90 planiranih turističkih zona izgradnja nije započela ni u jednoj, a u samo tri slučaja napravljen je korak naprijed i izraÄ‘en nešto detaljniji urbanistički plan! Njegovim izmjenama koje se planiraju usvojiti u ožujku ili travnju ukinute su 24 zone i otvorene nove 23, ali samo u slučajevima gdje su investitori dokazali spremnost da u kratkom roku krenu s ulaganjem. Takvih je pet na Braču, četiri na Hvaru, dvije u blizini Trogira, jedna na Visu...

Urbanisti se pozivaju na zakon po kojemu su ukupan broj i površina turističkih zona već odreÄ‘eni zakonima i planovima, pa ih sada samo malo premještaju, a gradonačelnica Starog Grada tvrdi da se nijedna nova zona ne može planirati ako se ne iskoristi barem 80 posto postojećih. Što bi, uzevši u obzir da je u 10 godina realizirano doslovce nula posto i da u njezinom vlastitom gradu turistički kompleks čeka na realizaciju puna četiri desetljeća, vjerojatno bilo doslovce nikad. Svejedno, Plančić je najavila da će pokušati srušiti cijeli Prostorni plan zbog navodnih nezakonitosti.

Sustav očito nije funkcionirao upravo zbog napuhanih vrijednosti zemljišta: uz cijenu od stotinu ili dvije stotine eura po kvadratu jednostavno nema šanse za bilo kakvu isplativu investiciju, pa ni u najluksuzniji hotelski kompleks. Izmjenama Prostornog plana prilika će se dati onima koji su kupovali jeftinije (oni će kazati "po razumnoj cijeni"), ali su barem spremni uložiti nešto novca u Splitsko-dalmatinsku županiju koja s gotovo 50 tisuća nezaposlenih drži neslavni hrvatski rekord - ima ih, naime, više i od dvostruko većeg Zagreba.

Urbanisti iz ove županije tvrde da su novim planom stvorili preduvjete za vrlo brzu realizaciju najmanje deset velikih projekata vrijednih oko 2,9 milijardi eura, a u skladu s poznatom mantrom vlade Zorana Milanovića velik dio njih skoncentriran je na energetski sektor - planirana je termoelektrana na plin kod Peruče (350 milijuna eura), hidroelektrane u Trilju (500 milijuna eura) i Hrvacama (600 milijuna eura), 29 lokacija za vjetroelektrane (od kojih su samo one u Dugobabama, Osoju i Blatu na Cetini vrijedne gotovo 400 milijuna eura), potom dvadesetak lokacija za velike solarne elektrane...

Kao tri turistička projekta koja bi se mogla realizirati u skoroj budućnosti navode se zone u NerežišÄ‡ima na Braču (350 milijuna eura), Sutivanu na Braču (400 milijuna eura) i Sućuraj na Hvaru (240 milijuna eura). Kako bi se uklopili u trendove, u najvećoj hrvatskoj županiji planiraju graditi i 13 golf terena, od kojih bi četiri imala smještajne kapacitete. Sve to, naravno, ako se Prostorni plan konačno usvoji.