Patrolni brod hrvatske Obalne straže za 10 milijuna €? Bit će skuplji!

Kako su javili pojedini mediji pozivajući se na MORH, brod bi se u slučaju rata prenamijenio u ratni brod, što u velikoj mjeri povećava cijenu.

Tehničke generalije broda su poznate: bit će dug 42 metra i širok osam metara, težine do 200 tona, posadu će činiti 14 članova, a od naoružanja imat će pramčani top od 20 mm te strojnice od 12,7 mm. MeÄ‘utim, kad je riječ o cijeni i taktičkoj namjeni, onda je to projekt s puno nedoumica, kontradikcija i nedorečenosti. U prvom redu, odabirom Brodarskog instituta za izradu projekta MORH je u startu eliminirao mogućnost da natječaj za odabir brodograditelja bude meÄ‘unarodnoga karaktera. 

Naime, teško je očekivati da bi neko od europskih vojnih brodogradilišta poput njemačkih “Thyssen-Kruppa” i “Lurssena”, talijanskog “Finincatieria” ili francuskog “DCN-a”, gradio brod koji sami nisu projektirali i tako mukotrpno stečen ugled stavili na kocku. Odnosno, nema šanse da navedena brodogradilišta grade brod po projektu njima nepoznatog i malog instituta bez značajnih referencija u ratnoj brodogradnji u posljednjih dvadesetak godina. Mnogi sumnjaju da će brod u konačnici koštati 10 milijuna eura, na koliko je procijenjena izgradnja. Svježe je sjećanje na mali protuminski brod “Korčula”, za koji je takoÄ‘er BI izradio projekt i tehničku dokumentaciju, koji se gradio 13 godina umjesto godinu i pol, a umjesto planiranih 50 milijuna kuna, na koncu je koštao 70 milijuna. Bio je to zadnji ratni brod isporučen u samostalnoj Hrvatskoj. Dakle, s razlogom u pomorskim krugovima, posebno u Obalnoj straži, ali i HRM-u, vlada bojazan da bi se loša iskustva mogla ponoviti, a za to Hrvatska nema ni novca ni vremena.

Nekolicini visokih časnika Obalne straže i HRM-a, redom aktivnih zapovjednika brodova, s kojima smo razgovarali nije jasna formulacija u projektu koja kaže da će to biti “javni brod Obalne straže koji će se u slučaju potrebe moći prenamijeniti u ratni brod za HRM”. Naime, izgradnja budućeg ratnog broda podrazumijeva i posebne standarde izgradnje. Primjerice, ratni brod podrazumijeva veći broj elemenata uzdužne i poprečne čvrstoće trupa, uz posebne spojeve strojeva i opreme s trupom, a sve radi povećanja otpornosti trupa broda i njegovih vitalnih ureÄ‘aja na udarce podvodnih eksplozija. Vojni standardi izgradnje patrolnog broda podrazumijevaju i kemijsko-biološku zaštitu brodskih prostorija, posebno onih u kojima se nalazi posada. 

Dakle, posebno brtvljenje vrata i otvora na brodu, te sposobnost dizanja tlaka u unutrašnjosti. Radi veće otpornosti na vatrene udare, potreban je i veći broj vodonepropusnih prostorija. Od radara nužan je borbeni 2D radar i sustav za upravljanje paljbom, pramčani top minimalnoga kalibra 30 do 40 mm (minimum za protubrodsko djelovanje u ratu) te instalacije za protubrodske rakete. MeÄ‘utim, potvrÄ‘eno nam je u MORH, brod neće nositi protubrodske rakete. Postavlja se pitanje čemu onda mogućnost prenamjene ophodnoga broda u ratni brod uz ugradnju viška snage motora od oko 2000 kW? To je još jedna kontradikcija u projektu. 

Ako brod već neće nositi protubrodske rakete, časnici Obalne, odnosno HRM-a pitaju se s kojim naoružanjem takav brod može u budućnosti voditi i dobiti eventualni boj na moru? Sve te kontradikcije proizlaze iz činjenice da u projektu nisu definirani taktičko-tehnički zahtjevi. S druge strane, ako će to biti javni brod za Obalnu stražu, postavlja se i pitanje zašto će se brod u cijelosti financirati iz državnog proračuna ako se već može aplicirati na europske fondove za izgradnju takvih plovila.