
Državljani NjemaÄke, Slovenije, Italije i ÄŒeške najÄešÄ‡e se koriste uslugama hrvatskih lijeÄnika tijekom ljetovanja na Jadranu, a podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje potvrÄ‘uju kako broj tih usluga, te posljediÄno i ukupna cijena zdravstvene zaštite stranih turista raste iz godine u godinu.
U 2011. godini u hrvatskim je zdravstvenim ustanovama strancima pruženo oko 116 tisuća usluga, dok je ta brojka godinu dana ranije iznosila 100 tisuća. Te su usluge, navode u HZZO-u, lani ukupno stajale 63,9 milijuna kuna, dok je u 2010. za zdravstvenu zaštitu inozemnih osiguranika potrošeno 59,4 milijuna. Najviše novca, pri tome, otišlo je na bolniÄke usluge - lani 50, a godinu dana ranije 46 milijuna kuna.
Troškovi tih usluga se, kako objašnjavaju u HZZO-u, za sve države s kojima je Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju nadoknaÄ‘uju u stvarnom iznosu. Konkretno, nadoknaÄ‘uje ih inozemni nositelj zdravstvenog osiguranja na osnovi ispostavljenog obraÄuna od strane HZZO-a, a strani turisti svoje pravo na zdravstvenu zaštitu dokazuju posebnim dvojeziÄnim potvrdama predviÄ‘enim pojedinim meÄ‘unarodnim ugovorom ili, pak, Europskom karticom zdravstvenog osiguranja i u tim sluÄajevima strani državljani kod hrvatskog lijeÄnika plaćaju samo participaciju.
Osim takve vrste osiguranja, reguliranog bilateralnim ugovorom, turisti zdravstvene troškove mogu podmiriti i policama putnog zdravstvenog osiguranja, koje nude turistiÄke agencije, a u sluÄajevima kada strani turist nema niti jednu vrstu osiguranja, dužan je, poruÄuju iz HZZO-a, osobno podmiriti nastale troškove. Takva naplata, meÄ‘utim, ne ide uvijek glatko. Proteklih ljeta u dalmatinskim su bolnicama zabilježeni sluÄajevi kada je manji broj turista odbijao podmiriti ispostavljeni raÄun za lijeÄniÄku uslugu - molili bi i plakali ili vrijeÄ‘ali osoblje, a kad ništa ne bi pomoglo, pokušavali bi pobjeći iz bolnice.
Takvih je problema, kako doznajemo, iz godine u godinu sve manje, a iz KBC-a Split, primjerice, poruÄuju kako su u prvih šest ovogodišnjih mjeseci naplatili Äak 80 posto zdravstvenih usluga koje su pružili stranim državljanima, a preostalih 20 posto je u procesu naplate. Navode i kako ne mogu istaknuti državljane niti jedne zemlje koji se posebno istiÄu u neplaćanju raÄuna. - Treba naglasiti kako se KBC Split ove godine posebno dobro pripremio za turistiÄku sezonu trajnom edukacijom svog zdravstvenog i administrativnog osoblja i izradom nove Upute o procesu prijama bolesnika te naplati raÄuna za pružene zdravstvene usluge. Mogu reći da iznos nenaplaćenih usluga nije toliki da bi opteretio naše poslovanje, iako je za naš KBC svaki iznos znaÄajan, odnosno dajemo mu pozornost kako bismo naplatu izvršili do maksimalne razine - navodi doc. dr. Kolja Poljak, zamjenik ravnatelja splitskog KBC-a.
Rizika uvijek ima
Dodaje i kako su ove godine, u cilju što boljeg informiranja, Äak na deset stranih jezika tiskali “izjave o podmirenju troškova lijeÄenja” koje su neosigurani strani državljani dužni podmiriti nakon dolaska kući. - U svim djelatnostima koje pružaju usluge postoji odreÄ‘eni rizik za naplatu, pa tako i u djelatnosti zdravstva. No, bez obzira na taj rizik mi smo dužni svakome strancu pružiti hitnu medicinsku pomoć, što uvijek i Äinimo. Mislim da nas danas strani državljani po ovome kao zemlju i prepoznaju - zakljuÄuje dr. Poljak.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020