Otkrivamo: Å to samoborski DIV planira s Brodosplitom

•  November.06.2012
•  24 Comments

Kako se približava odluka Vlade RH o prodaji Brodosplita samoborskom DIV-u, sve je više upita na koje do danas nije dao odgovor niti kabinet aktualnog premijera Zorana Milanovića, ali ni njegove prethodniceJadranke Kosor.

Podsjetimo, prvo je 25. veljače 2011. Europska komisija odobrila plan za restrukturiranje BrodograÄ‘evne industrije Split i Brodosplit - Brodogradilišta specijalnih objekata (BSO), da bi i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) 29. srpnja 2011.  dala "zeleno svjetlo" programu restrukturiranja.

Deset mjeseci kasnije, točnije 29. svibnja ove godine, ista Agencija – AZTN, za program restrukturiranja, koji je izradio DIV kao potencijalni investitor, upozorila je: "Program restrukturiranja splitskog brodogradilišta, koji je odobren lani, morat će se uskoro mijenjati jer su u meÄ‘uvremenu nastali novi gubici, a Vlada je škveru dodijelila nove potpore".

"Novi program restrukturiranja opet će morati odobriti AZTN i Europska komisija pa bi, osim rasta troškova, problem moglo predstavljati i mišljenje Bruxellesa ako tamo zaključe da se privatizacija zapravo ne provodi nego samo kupuje vrijeme. U tom slučaju škver bi, umjesto u vlasništvu samoborskog DIV-a, vjerojatno završio u likvidaciji", upozorila je 29. svibnja Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

No, 26. listopada, nakon što je premijer Zoran Milanović na početku sjednice Vlade pozvao sve nadležne da se što prije potpiše privatizacijski ugovor za Brodosplit sa samoborskim DIV-om, neslužbeno je izašlo u javnost kako je konačno postignut finalni dogovor izmeÄ‘u resornih ministarstava i čelnika DIV-a.

Postignuti dogovor je navodno na tragu sporazuma iz ožujka ove godine, a tada je bilo utvrÄ‘eno da će Vlada na sebe preuzeti trošak restrukturiranja od 450 milijuna kuna, a DIV 147 milijuna kuna. Po posljednjim informacijama, konačna odluka trebala bi biti donesena kroz idućih desetak dana.

U svemu ovome, meÄ‘utim, javnost nikada nije do kraja doznala što to sadrži program restrukturiranja splitskog škvera. Mi smo, meÄ‘utim, došli u posjed Programa restrukturiranja, koji je od 2010. godine do danas već nekoliko puta putovao od Hrvatske do Bruxellesa, i koji na 280 stranica donosi što, uz pomoć države, DIV planira napraviti splitskom škveru.

Bit će zanimljivo vidjeti koliko će toga biti sadržano u eventualnom kupoprodajnom ugovoru između Vlade i DIV-a, koliko do njega dođe.

Obvezuje se nastaviti brodogradnju

No, svakako je zanimljivo objaviti najznačajnije dijelove dopunjene verzije Programa restrukturiranja, prije svega o planovima koje DIV ima za Brodogradilište Split i Brodogradilište specijalnih objekata. U javnosti se, meÄ‘u ostalim, pojavila i dvojba, namjeravali li DIV uopće nastaviti, i u kolikom opsegu, osnovnu djelatnost škvera – brodogradnju.

Zanimljivo je, pak, da se DIV u programu restrukturiranja, koji je odobrila Europska komisija, na više mjesta obvezuje nastaviti brodogradnju. Štoviše, u dijelu u kojem se opisuje značaj i budućnost Brodosplita, navodi se:

"Brodosplit d.d. smješten je na sjevernom dijelu grada Splita, na pogodnom morskom akvatoriju za izvoÄ‘enje brodograÄ‘evne djelatnosti. Lokacija je opremljena svom potrebnom infrastrukturom, a kao radno intenzivna djelatnost utječe na veliku zaposlenost, kako u dijelu vlastite radne snage, tako i u dijelu servisnih i kooperantskih djelatnosti. 

Stoljetnim razvojem brodogradilišta stvoreni su svi preduvjeti za raspoloživost stručnog kadra kroz vrlo kvalitetni srednjoškolski i visokoškolski obrazovni sustav, kao i radno raspoloživim resursima obzirom na naseljenost grada Splita i okolice.

DIV: Brodosplitu gravitira 40.000 ljudi

Procjenjujemo da Brodosplitu d.d. u poslovnom dijelu gravitira oko 40.000 ljudi, što kroz direktan rad i usluge, što kroz ovisne članove obitelji. 

Brodogradnja kao industrija u brodograÄ‘evnim zemljama smatra se industrijom od šireg društvenog interesa, a u našem slučaju jednim od malobrojnih proizvoda s visokim stupnjem  obrade i kvalitete koje hrvatsko gospodarstvo može ponuditi svjetskom tržištu. U brod se ugraÄ‘uju oprema i sustavi najsuvremenijih tehnoloških rješenja, te time pridonosi prijenosu moderne tehnologije i rješenja i potiče razvoj edukativnih i znanstvenih institucija, te ukupne domaće industrije. Po kriteriju usporedbe s EU (izvor CESA – europska brodograÄ‘evna udruga) u odnosu na prihod po glavi stanovnika, Jadranska Hrvatska predstavlja poduzetničku lokaciju s više komparativnih prednosti“.

Izgradnja vlastite flote

TakoÄ‘er, u dijelu nazvanom "Novi poslovni model – daje vrijeme i sredstva za restrukturiranje", DIV navodi:

"Uočili smo priliku za stvaranje novog poslovnog modela kroz gradnju tipskih brodova za vlastitu flotu, odnosno Brodosplit plovidbu, koji će sam po sebi biti uspješan, ali kojim se omogućava provedba restrukturiranja, stabilizacija sustava te stvaranje svih preduvjeta za dugoročni razvoj sustava. Novi poslovni model je potreban i jer omogućava postupnu provedbu strukturnih promjena kako nagle promjene ne bi dovele do kolapsa i urušavanja sustava. Novim poslovnim modelom se omogućava: 

Puna zaposlenost brodogradilišta tijekom restrukturiranja izgradnjom 'tipskih' brodova za Brodosplit plovidbu. Pod "tipskim" brodovima se podrazumijevaju u Brodosplitu već razvijeni, usvojeni i proizvedeni brodovi, koji su dokazani kvalitetom i čiji de najam ili prodaja biti olakšana uklapanjem u uobičajene kategorije brodova iz perspektive brodovlasnika. Nova struktura prihoda i zarade kroz prodaju gotovih brodova (čija cijena je uvijek viša nego kod ugovaranja gradnje), te kroz kratkoročni ili dugoročni najam na tržištu ili kroz barter odnose sa dobavljačima DIV grupacije (...) 

"Bili smo uspješni u Srbiji"

Vrijeme za stvaranje partnerstava i integraciju u prodajni sustav DIV grupacije, tijekom kojeg de se razviti partnerstvo sa strateškim dobavljačima i financijskim institucijama, odnosno uključiti brodograÄ‘evna djelatnost u već postojeda partnerstva te u punoj mjeri iskoristiti postojeće resurse i kompetencije brodogradilišta kroz prodajnu mrežu DIV grupacije. (...)

DIV d.o.o. tvornica vijaka je dala ponudu za kupnju BrodograÄ‘evne industrije Split d.d. jer smatramo da je to u ovom trenutku dobra poslovna odluka i jer želimo nastaviti rast poslovanja širenjem u okviru metalopreraÄ‘ivačke industrije, kojoj i sami pripadamo, a što smo u dva navrata u nešto manjem obimu privatizacijom i restrukturiranjem dotad neuspješnih poduzeda u Hrvatskoj i Srbiji uspješno i napravili."

Tankeri, jaružala, Ro-Pax brodovi, kruzeri...

U dijelu nazvanom "Glavno brodogradilište – proizvodni program", DIV navodi kako dugoročno "planira usmjerenje prema specijaliziranim segmentima tržišta s više dodane vrijednosti proizvoda kao što su Ro-Pax brodovi, brodovi jaružala, shuttle tankeri, brodovi za prijevoz putnika, za krstarenja, brodovi dizalice itd. To meÄ‘utim nije realno da će se dogoditi odmah nakon preuzimanja, tako da su trenutni prioriteti koncentracija brodograÄ‘evne djelatnosti na postojećim projektima i izraÄ‘enoj dokumentaciji za tipove brodova kao što su oni za prijevoz rasutih tereta i tankera".

Poseban dio u programu restrukturiranja posvećen je i Brogradilištu specijalnih objekata, za koji se navodi kako "sve ukazuje da je BSO kvalitetan resurs koji poprima strateški značaj kroz jačanje pomorske orijentacije RH u sklopu budućih programa od posebnog državnog značaja (obnova flote HRM po planovima i standardima NATO saveza, izgradnja flote Obalne straže, brodovi za traganje i spašavanje na moru, brodovi za prevenciju i sanaciju ekoloških katastrofa i gašenje požara, oceanografski brodovi, brodovi za podršku na plinskim poljima sjevernog Jadrana, kontinuirana modernizacija putničke i trajektne flote u priobalju). 

Na meÄ‘unarodnom tržištu daljnja orijentacija bi bila usmjerena prvenstveno na: 
- manje luksuzne brodove za kružna putovanja (50 - 120 putnika) 
- jahte duljine do 65 m 
- RO-RO putničke brodove (trajekte) do duljine od 120 m, s posebnim akcentom na ekološki (LNG) pogon 
- višenamjenske brodove za lov i preradu ribe dužine do 65 m."

Nadalje, u dijelu Programa restrukturiranja nazvanom "Kapitalna ulaganja" stoji "od zamisli u što uložiti 180 milijuna USD u sljedećim godinama (maksimalno 5, ali mi planiramo 3), odlučili smo uložiti većinu (cca 143 milijuna USD) u vlastitu flotu brodova, koji će se izgraditi u glavnom brodogradilištu. Otprilike 37 milijuna USD bit će uloženo u opremu i tehničke resurse" (...) "Kapitalna ulaganja (Gantry, suhi dok…) predviÄ‘amo nakon implementacije Programa restrukturiranja i stabilizacije poslovanja Brodosplita na načelima slobodnog tržišta".

Sporni načini financiranja

Ovdje se dolazi do, po mnogima, jednog od najspornijeg dijela programa, koji se odnosi na financiranje i "vlastiti doprinos" DIV-a programu restrukturiranja. U programu stoji: "Značenje vlastitog doprinosa je osiguranje mogućnosti za voÄ‘enje brodogradilišta bez državnih potpora, s orijentacijom na dugoročnu održivost". 

"Vrijednost vlastitog doprinosa odreÄ‘ena je ukupnim troškovima restrukturiranja i iznosi 40% od tog iznosa. Financiranje će biti pokriveno implementacijom jedne ili kombinacijom sljedeće tri opcije:

1. Opcija

a. Ulaganje sredstava kroz DIV grupu (20 do 25% ukupnih ulaganja) 
b. Strateško partnerstvo s dobavljačem čelika (do 15% od ukupnih ulaganja) 
c. DIV grupa do 5% 
d. Zajmovi od komercijalnih banaka (od 60 do 80%) 

2. Opcija

a. Direktno partnerstvo s uglednim Ruskim brodarom kroz rekapitalizaciju brodogradilišta do 25% (to znači da je Ruski brodar vlasnik 25% brodogradilišta nakon rekapitalizacije) 
b. DIV grupa do 5% 
c. Zajmovi komercijalnih banaka (od 60 to 80%) 

3. Opcija

a. Partnerstvo s uglednom Katarskom projektnom kompanijom kroz rekapitalizaciju brodogradilišta od 51 do 75% (to znači da je Katarska kompanija vlasnik 51-75% brodogradilišta nakon rekapitalizacije) 
b. DIV grupa do 5% 
c. Zajmovi komercijalnih banaka (od 20 do 30%) „

Istinski kupci ili - preprodavači?

ÄŒitajući ovo, ovdje se nameće ključno pitanje, budući da DIV grupa u sve tri varijante "ulazi" s manjim dijelom vlastitih sredstava, a ostatak „pokrivaju“ partneri iz Rusije, Katara i komercijalne banke, je li samoborska tvrtka istinski kupac ili tek preprodavač splitskog škvera zasad tajnom vlasniku?

Nadalje, kao "izvore financiranja", DIV navodi pretežito "banke i financijske institucije",  i to mahom inozemne (?!):

"Radi ispravnog razumijevanja projekta i poslovnog modela kojeg smo osmislili kroz ovaj Program restrukturiranja, naglašavamo razliku izmeÄ‘u uobičajenog načina gledanja na Kupca dionica Brodosplit d.d. kao 'investitora' ili kao poduzetnika.

U našem slučaju to je svakako poduzetnički način ulaganja koji sadržava premise, najprije u osmišljavanju i izradi projekta, odobravanju istog od, za to nadležnih institucija, te na osnovu istog angažiranje sredstava od financijskih institucija koje se bave investiranjem, a na način da se dokazuje mogućnost povrata tih sredstava s uključenim interesom za samu financijsku instituciju.

U igri samo strane banke

Načini financiranja su različiti kao i interesi pojedinih financijskih institucija, a konačni aranžman ovisi o trenutku u kojem su poznate sve pretpostavke za sklapanje kreditnog ili ulagačkog ugovora. Banke i kreditne institucije, koje u raznim stupnjevima obrade obraÄ‘uju naše zahtjeve iskazane kroz različite modele financiranja vlastite flote, su sljedeće:

1. EBRD ( Europska Banka Za Obnovu i Razvoj) - Hrvatska 
2. Caterpillar Financial - SAD 
3. Tufton Oceanic - Velika Britanija 
4. Credit Suisse - Švicarska 
5. NIBC - Nizozemska 
6. Den Norske Bank - Norveška 
7. Danish Ship Mortgage Bank - Danska 
8. DEGInvest - Njemačka 
9. Hamburgische Schiffhypoteken Bank - Njemačka 

Iste u svojim odlukama i očitovanjima očekuju konačan rasplet privatizacijskog procesa, obzirom na našu poziciju kao tražitelja kreditiranja i mogućeg vlasnika grupe Brodosplit d.d., posebice u dijelu odobrenja cjelokupnog programa restrukturiranja od predstavnika Europske komisije, zatim razvoja situacije oko bududeg financijskog statusa cijele grupe, kao i jasnim pravnim statusom DIV d.o.o. u upravljanju Društvom.

Jasno ističemo da niti jedna banka nije iskazala interes za financiranje Brodosplit-Brodogradilišta d.o.o., obzirom na višestruko vedu akumuliranu gubit u odnosu na visinu kapitala, dok su iskazale interes za predloženi model izgradnje vlastite flote brodova koja bi aktivno prihodovala sa tržišta, te iz tog prihoda i bila sposobna vraćati kreditne obveze.

Prvenstveno smo se odredili na suradnju sa stranim bankama, obzirom da hrvatske banke iskazuju svoj vrlo ograničeni poslovni interes u financiranju brodogradnje i brodarstva. Jednako tako, raspoloživi kapital u Hrvatskoj je ograničenog volumena. Iz navedenog popisa financijskih institucija vidljivo je da postoje različiti načini financiranja, od klasičnih hipotekarnih kredita i barter aranžmana, do udjela u vlasništvu. Naša odluka o prihvaćanju financiranja od različitih banaka, odnosno kreditnih ili financijskih institucija, u svakom slučaju de ovisiti o njihovim konačnim ponudbenim uvjetima za kreditiranje, odnosno za financiranje.

Kako bi se kreditni rizik na koji financijske institucije računaju smanjio na najmanji mogući nivo, kontinuirano radimo na procesu ugovaranja dugoročnih čarter aranžmana s obvezom otkupa brodova nakon istih iz tvrtke Brodosplit-Plovidba d.o.o. U tom procesu najdalje se otišlo s tvrtkama Sofkomflot iz Rusije, Transatlantic iz Švedske (obje su brodarske kompanije) te Duferco iz Makedonije, kao strateški dobavljač brodskih limova za potrebe prijevoza željezne rudače". 

Sporno viđenje Kolektivnog ugovora

Ono što posebno zanima škverane, kao i sindikate je DIV-ovo viÄ‘enje Kolektivnog ugovora:

"Postojeći kolektivni ugovor obostrano je potpisan (sindikati i prijašnje uprave) u uvjetima drugačijeg načina poslovanja i ukupnosti utjecaja istog na tržišno poslovanje, na način da je bilo moguće primati subvencije i potpore države koja druga tržišno orijentirana poduzeda nemaju. Posebice ističemo nedostatak dijela ugovora koji prepoznaje krizna stanja ili izvanredne okolnosti poslovanja.

Naročito prepoznajemo izbjegavanje konfrontacije mišljenja i argumenata u uvjetima pritisaka, kako s političke lokalne i državne razine, a sve u cilju podilaženja ili sprječavanja mogućeg bunta. Naš stav je da je postojeći kolektivni ugovor izvediv i provediv samo pri punoj zaposlenosti (ukupnih kapaciteta), sposobnosti poduzeća za tržišnom konkurentnošÄ‡u, pri dostizanju ciljane efikasnosti rada, dostizanju optimalnog broja zaposlenih (učešÄ‡a u trošku poslovanja), smanjivanja broja dana odsustva s posla (sada je iskoristivost troška zaposlenih na 66%) te kontinuiranog partnerskog odnosa druge potpisničke strane (sindikata).

Kako je za postizanje ovih pretpostavki potrebno odreÄ‘eno vrijeme, predlažemo da se kolektivni ugovor u postojećem obliku održi do kraja godine 2010, do kada je nužno odraditi novo kolektivno pregovaranje i potpis novog kolektivnog ugovora, naravno, s novim vlasnikom. Smatramo da je potrebno ostvariti kolektivni ugovor koji će biti više fleksibilan, uvijek biti provediv, imati i dodatno istaknute stimulativne parametre nagraÄ‘ivanja radnika za postignute rezultate, kao i dijelove koji prepoznaju objektivnost poslovnih rezultata.

Pod terminom provediv samo kao primjer navodimo nužnost zamjene određenih pojmova u ugovoru sa 'mora' u 'može' ili 'hoće sukladno poslovnim rezultatima' ili 'mora nakon dostizanja' određenih posebno navedenih parametara.

"Trebamo  štititi rad od nerada"

Jednako tako, smatramo da je zajednički interes (i poslodavca i sindikata) osiguranje dugoročne održivosti te stvaranje realnih pretpostavki za dodatna veda prava od onih definiranih zakonom, koja isključivo mogu biti vezana za uspješnost poslovanja koje ovisi o učinku i efikasnosti rada.

Podrazumijevamo da kolektivni ugovor treba prvenstveno štititi rad od nerada, te se izboriti za prava svih onih koji svoj rad uključuju u uspješnost poduzeća, a ne onih koji se sakrivaju iza ugovora, odnosno onih kojima rad nije primaran u ostvarivanju svih ugovorenih prava. Želimo uspostaviti odnos nagraÄ‘ivanja za rad i penalizaciju za nerad.

Očekujemo da de isto rezultirati puno većom produktivnosti i većom pozitivnom radnom atmosferom. Planiramo da je potrebno ubuduće da svaka članica grupe zasebno sklapa kolektivne ugovore, te jednako tako mora biti i odgovorna za provođenje odredbi istog".

O  Vladinoj prodaji ovisi budućnost škvera i Splita

Uglavnom, sve navedeno najvažniji je dio velikih planova DIV-a navedenih u Programu restrukturiranja BrodograÄ‘evne industrije Split i Brodosplit - Brodogradilišta specijalnih objekata, od kojih su mnogi dvojbeni, a sindikatima i – neizvedivi.

O tome što će od ovoga biti navedeno u kupoprodajnom ugovoru izmeÄ‘u Vlade i samoborskog DIV-a, ukoliko do njega doÄ‘e, ovisit će i budućnost Brodosplita, njegovih 3.400 radnika, ali i svih ostalih djelatnosti koje brodogradnja (koja – ponavljamo već više puta napisano – nigdje u svijetu nije isplativa bez državnih potpora) nosi sa sobom, te cijelo splitsko gospodarstvo.