Debeljak: Liniću, neću pokrivati nove gubitke škvera

MeÄ‘utim, podsjetio bih na to da našim planom restrukturiranja, koji je odobrila Europska komisija i usvojila Vlada RH, nije uopće predviÄ‘eno da DIV sudjeluje u pokrivanju gubitaka iz prošlosti “Brodosplita”, nego se išlo na to da naš dio troška restrukturiranja, veći od dvije milijarde kuna, bude usmjeren na modernizaciju, restrukturiranje i investicije.

Uvjet banaka

To je i uvjet banaka koje stoje iza nas, stoga mi drukčije ne možemo postupati. Kao takav, jedini je mogući održivi plan Europska komisija ocijenila vrlo pozitivnim ocjenama − prokomentirao je Tomislav Debeljak, vlasnik i predsjednik Uprave DIV-a, neslužbene informacije o tome kako Ministarstvo financija inzistira na tome da DIV preuzme na sebe dio gubitaka “Brodosplita”, ali i tvrdnju Radimira ÄŒačića, prvog potpredsjednika Vlade, kako u Banskim dvorima otežu s potpisivanjem ugovora o privatizaciji “Brodosplita” do donošenja rebalansa proračuna u studenom ove godine. 

Debeljak nije bio sklon odgovarati na daljnja pitanja vezana uz sve dvojbe koje se tiču “Brodosplita”, njegove tvrtke i državnog proračuna, nego je samo dodao da bi bilo kakvo daljnje preuzimanje gubitaka “Brodosplita” na račun DIV-a onemogućilo već usvojeni program restrukturiranja splitskog škvera.

No, iz razgovora s nekoliko ostalih sugovornika, insajdera u ovom procesu, može se zaključiti kako Ministarstvo gospodarstva i Hrvatska brodogradnja jako podupiru DIV u preuzimanju “Brodosplita”, da se u Agenciji za upravljanje državnom imovinom baš i nisu pretrgnuli i da za bilo kakav potpis čekaju odobrenje “višeg autoriteta“ i Državnog odvjetništva, dok je Ministarstvo financija čvrsto pri stavu da DIV mora preuzeti na sebe još nekoliko stotina milijuna kuna gubitaka “Brodosplita” nastalih od trenutka završetka natječaja na kojem je DIV dao svoju ponudu. 

Kako se neslužbeno može doznati, ti su “novi“ gubici u posljednje dvije godine, točnije do ožujka 2012., narasli na 1,4 milijarde kuna, od čega je DIV na sebe u ožujku “preuzeo“ spomenutih 147 milijuna kuna. U tih 1,4 milijarde kuna bili su unaprijed ukalkulirani i gubici koji će se realizirati na ugovorenim brodovima u sljedećim godinama, ali i gubici koji će nastati zbog manjka posla, odnosno takozvanih slobodnih kapaciteta. 

Budući da je DIV u ožujku na sebe preuzeo 147 milijuna kuna na ime dijela upravo tih “slobodnih kapaciteta“, odlučeno je da će Vlada “Brodosplitu” u 2012. uplatiti 600 milijuna kuna, a u iduće dvije godine još po 300 milijuna kuna kako bi se “izravnao“ “novi“ gubitak nastao nakon završetka zadnjeg natječaja. 

Neslužbeno smo uspjeli doznati i da je DIV, nadajući se da će ugovor o privatizaciji biti potpisan u travnju ili najkasnije svibnju ove godine, najprije odlučio u tih 600 milijuna kuna sudjelovati sa 150 milijuna (60 je već isplaćeno za plaću prije ljeta), da bi sada odustao od sudjelovanja u pokrivanju bilo kakvih gubitaka.

Novi iznosi

Razlog je tome i činjenica da je od ožujka do polovine listopada gubitak “Brodosplita” narastao za još oko 300 milijuna kuna (a do kraja godine do 350 milijuna), što znači da bi država na sebe u ovoj godini teoretski morala preuzeti čak 860 do 900 milijuna kuna gubitaka splitske tvrtke. 

Ovo su potpuno novi iznosi u odnosu na one koji su do sada bili u optjecaju i (pre)veliko opterećenje za državni proračun. Ministar financija vjerojatno će ići na dogovor s DIV-om da se ove godine pokrije gubitak od “samo“ 600 milijuna kuna, a da se ostatak prenese u tranše za iduće godine, ali tek treba vidjeti kako će se dalje kretati ova privatizacijska “sapunica“, čija se prava financijska težina do sada skrivala od očiju javnosti. 

Zbog navedenih razloga postoji velika mogućnost da Vlada odluči odustati od privatizacije “Brodosplita”, što mi moglo značiti i stečaj škvera, jer bi to za državu bilo jeftinije od završetka privatizacije. Doduše, tek treba vidjeti bi li to značilo i likvidaciju “Brodosplita” ili bi se kroz postupak predstečajne nagodbe moglo provesti potrebno poslovno restrukturiranje brodogradilišta. No, to nije sve. Neslužbene informacije govore kako ni tijek pregovora s “Brodotrogirom” ne teče najbolje, pa bismo za pola godine loš ishod mogli očekivati i u toj privatizacijskoj priči.