Nijemac razočaran u Hrvatsku: Ulažem 35 milijuna eura, spajam Split s otocima, a vlasti me blokira

•  October.03.2012
•  24 Comments

Da je bilo prema planovima Nijemca Klausa Dietera Martina, već drugu godinu zaredom većina naseljenih jadranskih otoka od Pule do Dubrovnika brzim hidrozrakoplovima bila bi vezana s većim gradskim središtima na našoj obali.

Kada je u Zagrebu utemeljio tvrtku kćerku kompanije “Europski obalni zračni prijevoz” (ECA), te obznanio svoju namjeru, svi odreda, kako na lokalnoj razini, tako i od strane središnje vlasti u Zagrebu podržavali su ga i tapšali po ramenu. 

Nažalost, ovaj njemački poduzetnik već pune tri godine „obija vrata“ državnih i lokanih institucija a da pri tome još nema pojma kada bi prvi amfibijski zrakoplovi s 19 sjedala tipa De Havilland Twin Otter DHC-6, koji mogu slijetati na more, ali i tvrde piste, mogli poletjeti izmeÄ‘u hrvatske obale i jadranskih otoka.

- Moj slučaj najslikovitije pokazuje s čim se sve suočavaju ulagači koji žele ulagati u vašoj zemlji. ÄŒelnim ljudima prethodne vlade detaljno sam obrazložio svoj projekt. Najavili smo da bismo cijeli projekt težak 35 milijuna eura realizirali fazno. U prvoj fazi, a to se trebalo dogoditi još prošle godine, povezali bismo Split i Dubrovnik s Korčulom i Hvarom, Visom, Lastovom i drugim pripadajućim otocima, a sjevernije Zadar, Rijeku, Pulu s Malim Lošinjem, Rabom i drugim otocima.

Pri tome bismo za slijetanje i polijetanje naših hidroaviona koristili 30 morskih luka. To i jest ključni razlog što smo otpočetka naglašavali da se ovakav projekt može realizirati samo sa središnjim vlastima u Zagrebu.

U startu nam je bilo jasno da nema šanse da tvrtka dobije sve potrebne dozvole i koncesije ako budemo pojedinačno od općina, gradova, županija i države tražili potrebne papire. Inače, bio bi to vjetar u leÄ‘a turističkom gospodarstvu Hrvatske, osobito priobalja. 

Pogotovo kad u drugoj fazi ove otoke povežemo s talijanskim gradovima kao što su Brindizi, Bari, Foggia, Ancona, Rimini, Ravena, Bologna, Padova, Trst i Venecija. Recimo, iz Ancone do Malog Lošinja let traje samo 32 minute, a od Pescare do Visa 42. Iz Dubrovnika bi se prema otocima letjelo sa zračne luke i iz Gruža, kaže Martin.

Poduzetni Nijemac je tom prilikom čelnim ljudima na lokalnoj razini, ali i resornim ministrima detaljno obrazložio svoje namjere.

On ističe da se u ovom trenutku govori o komercijalnim cijenama. MeÄ‘utim, ako se karta naruči ranije, cijena je osjetno niža. TakoÄ‘er, očekuju se i poticaji, odnosno subvencije od države. Baš kao i za brodske linije. Njima bi se cijene mogle prepoloviti, a za graÄ‘ane svesti na u najgorem slučaju na dvaput više negoli su cijene prijevoza trajektom. Tako bi se od Splita do Hvara moglo letjeti za cijenu od oko 100 kuna. Od Splita do Visa letjelo bi se 15 minuta, od Dubrovnika do Lastova 25 minuta, od Zadra do tamošnjih otoka letovi bi trajali od deset do 20 minuta.

Danas, tri godine poslije, dokle ste došli?

- Održano je bezbroj sastanaka, dogovora, izrečeno bezbroj obećanja, ali se nismo daleko pomaknuli. S projektom je detaljno upoznata i aktualna Vlada. Osobitu podršku imamo od pomoćnika ministra prometa Dana Simonića. U Splitu smo, na inicijativu Ministarstva prometa, nedavno imali zajednički sastanak. Za nas je vrlo važno da je napokon dogovorena procedura kako da se u Resniku kod Divulja neiskorišteno državno zemljište stavi u funkciju za našu glavnu hdiroavionsku bazu.

MeÄ‘utim, do ovoga je trebalo doći još prije 10 mjeseci. Našim investitorima iz Njemačke i Švicarske nepojmljivo je da u 1,5 zadnje godine državna i lokalna administracija nije u stanju pronaći rješenje i utvrditi postupak kako izdati jednostavnu lokacijsku dozvolu za postavljanje pontona, koji nije graÄ‘evinski objekt, nego već certificirani plutajući objekt, i to u javnoj luci koja već ima prostornim planom utvrÄ‘enu funkciju prihvata i otpreme putnika i plovila (hidroavion je brod kada je na vodi) a koja je funkcija i tog pontona?

TakoÄ‘er, nije im jasno kako to da lučke uprave ne poštuju i izvršavaju naputke ministarstva da moraju utvrditi lokacije za pontone za hidroavione ako to operatori zatraže. U dijelu lučkih uprava u zadnjih godinu dana lokacije nisu niti utvrÄ‘ene, niti predložene (Rab, Mali Lošinj, Pula) ? Investitori su na rubu strpljenja i na korak da dignu ruke od svega.

Ipak ima pomaka?

- Najveći pomaci napravljeni su u Dubrovniku zahvaljujući dubrovačko-neretvanskom dožupanu Frani Skokandiću, za Gruž, Korčulu i Lastovo, ali i oni već četiri mjeseca čekaju još neku suglasnost od Ministarstva graditeljstva, pa su i oni razočarani radom državne administracije. TakoÄ‘er, splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader uspješno koordinira lokacije u Splitu, ali ima nerazumijevanja na Hvaru i Visu.

Sve u svemu, još nema ni jedne koncesije?

- Nažalost, nema. Ako do kraja listopada ne dobijemo barem za 5-6 luka plus Resnik, jasno da se neće moći implementirati ovaj projekt ni u 2013., čime se cijela investicija trajno dovodi u pitanje. Velika je to šteta i za turizam i za otočno stanovništvo, a i gospodarstvo jer smo namjeravali osigurati zaposlenje za 125 stručnih radnika.

MARIJAN DŽAMBO