‘Nauta Lamjana’: država će za svoje pomorsko dobro platiti 688 milijuna kuna?!

•  September.26.2012
•  24 Comments

Dopuna ponude za otkup svih potraživanja kod “Nauta Lamjane u stečaju”, koju su ovih dana Trgovačkom sudu Zadar dostavili Duško Polovina Lungo i njegovi partneri, po svemu sudeći će dodatno zakomplicirati cijelu situaciju.

Naime, na zadnjem ročištu je objavljeno kako je iznenada došla ponuda tvrtke “Douglas industrijske tehnologije” sa sjedištem u Zagrebu, koja je ponudila plaćanje potraživanja vjerovnika prvog i drugog isplatnog reda u visini od 14,9 milijuna kuna, zapošljavanje 30 radnika ove i još 30 iduće godine. Zatim je stigla informacija kako se uz prijašnju ponudu riječkog “M-inženjeringa” sada ponovno javlja i “Vijadukt” kako jamac ponude.

Polovina i njegovi partneri takoÄ‘er nude da će isplatiti cijeli prvi i drugi red vjerovnika, a ima rješenje i za razlučno pravo Erste banke koja je potraživanju prenijela na Marinu Preko. Tu se predviÄ‘a plaćanje potraživanja prema važećem elaboratu koje su izradile Erste nekretnine u svrhu podizanja kredita i stavljanja dviju čestica “Nauta Lamjane” pod založno pravo.

Ova ponuda još predviÄ‘a zapošljavanje oko 110 radnika u škveru, širenje rive i platoa, gradnju novog privezišta, istezališta za brodove do 100 metara dužine... Ključni dio ove ponude je odricanje prava na naknadu za izuzeto pomorsko dobro za površinu od 137.796 metara četvornih, za koje bi RH trebala dati naknadu, po procjeni ove ponude, u vrijednosti od čak 688 milijuna kuna!

Pomorsko dobro

Naime, u vrijeme pretvorbe prije 20 godina, u temeljni kapital tadašnjeg “Brodoremonta” iz Kali ušao je i sav teren uz more koji je ta tvrtka svojedobno otkupila od Kaljana. A država je naknadno, prije desetak godina, odlučila da je gotovo sav teren brodogradilišta pomorsko dobro i da se mora izuzeti iz vrijednosti temeljnoga kapitala.

Takva odluka je donesena u načelu za velika brodogradilišta koja trebaju ići u privatizaciju da bi se smanjila njihova vrijednost i lakše našlo kupca. Na temelju posebnog zakona i programa, u “Brodosplitu” se tako za njihovih 560 tisuća četvornih metara podržavljenog terena trebalo “dobiti” oko 480 milijuna kuna (znatno manje od tržišne vrijednosti terena), odnosno na taj način smanjiti gubitke.

No u slučaju “Nauta Lamjane” situacija je puno kompliciranija stoga jer je ugljanski škver privatiziran odavno, i što je u zemljišnim knjigama brodogradilište upisano kao vlasnik terena.

Državno odvjetništvo je još prije šest godina stavilo zabilježbu na te čestice jer je sada riječ o pomorskom dobru. To je pitanje još uvijek neriješeno i očito s tim računa bivši vlasnik “Nauta Lamjane” - fond “Jupiter Adria”.

Ovaj fond zapravo i dalje s distance dirigira cijelim provoÄ‘enjem stečaja preko tvrtki kćeri i može se dogoditi, u slučaju za njih neželjenog ishoda, da ponovno preuzmu škver posredstvom balon-tvrtke “M-inženjering”, i da na meÄ‘unarodnom sudu traže naknadu za izuzeto pomorsko dobro.

Prema tržišnoj vrijednosti tog terena, riječ je o 90 milijuna eura koje bi RH trebala platiti, po uzoru na rješavanje oduzetog terena “3. maja”, “Brodosplita”, “Brodotrogira”, Brodogradilišta “Kraljevica” ili “Uljanika”. U dosadašnjem voÄ‘enju stečaja “Nauta Lamjane”, ovom se “detalju” nije pridavala važnost, no moglo bi se dogoditi da ispadne veliki problem.

Koncesija se redovito plaća

Koncesijska naknada za pomorsko dobro na kojem je “Nauta Lamjana” iznosi oko 150 tisuća kuna godišnje i redovito se plaća i nakon proglašenja stečaja. Naknada je manja nego kod drugih brodogradilišta upravo stoga jer je drugima koncesija drastično povećana kad je u njihovu slučaju došlo do izuzimanja pomorskog dobra iz temeljnog kapitala.